PRITVOR ZA NIJAZOVU

Hrvatska bi mogla pustiti članicu Pussy Riota? Ministarstvo: ‘Izrečene su brojne laži‘

U većini usporedivih slučajeva hrvatske sudske instance odbijale su izručenja

Aja Nijazova i članice Pussy Riota

 Facebook/CROPIX

Aisoltan Nijazova, pridružena članica pokreta Pussy Riot koju je policija uhitila na osnovi tjeralice Turkmenistana prilikom ulaska u RH iz Slovenije, nalazi se u istražnome zatvoru u Remetincu nakon što joj je sudac istrage zagrebačkoga Županijskoga suda u nedjelju odredio ekstradicijski pritvor.

Riječ je o mjeri kojom se osigurava nazočnost tražene osobe tijekom trajanja postupka ekstradicije, a na ispitivanju kod suca istrage u nedjelju Aisoltan, koju prijatelji zovu Aja, rekla je kako se protivi izručenju Turkmenistanu. Protivljenje izručenju je važno zbog toga što hrvatski zakoni poznaju dvije vrste postupka ekstradicije - skraćeni postupak (kada se osoba ne protivi izručenju), te dulji postupak (kada se osoba protivi izručenju).

Također, ta dva načina imaju jednu bitnu distinkciju. Naime, kada se osoba ne protivi izručenju, odluku uopće ne donosi ministar pravosuđa nego sudovi. U slučaju kada se osoba protivi izručenju, kao u slučaju Aje Nijazove, sudovi odlučuju samo postoje li pretpostavke za izručenje, a zadnju riječ ima ministar. Odluka ministra je politička odluka, odnosno poput predsjedničkoga pomilovanja, ona ne sadrži nikakvo obrazloženje. U roku od 40 dana Turkmenistan je Hrvatskoj dužan poslati zahtjev za izručenjem, a radi se zapravo o čitavoj dokumentaciji o slučaju u kojemu je Nijazova u toj zemlji optužena. Ako u tome vremenu zahtjev ne stigne u Zagreb, postupak izručenja se obustavlja. Ako pak stigne, zakazuje se ročište izvanraspravnoga vijeća na kojemu se odlučuje postoje li pretpostavke da se Nijazova izruči Turkmenistanu, na tu odluku, ako je nepovoljna za nju, Nijazova se može žaliti Vrhovnome sudu. Dakle, kada bi i sve sudske instance odlučile kako postoje pretpostavke da je se izruči Turkmenistanu, i dalje će konačnu odluku morati donijeti ministar pravosuđa.

image

Aja Nijazova

Facebook

No, čitav taj postupak izručenja uhićena osoba ne mora čekati u istražnome zatvoru, nego se može braniti sa slobode. Upravo žalbu na određivanje istražnoga zatvora odvjetnica Aje Nijazove, Lina Budak, najavila je za prvi sljedeći pravni korak.

Garancije

Naime, ekstradicijski pritvor je Nijazovoj određen jer sud nije imao garancije da ona tijekom trajanja toga postupka neće napuštati zemlju. Dakle, prije svega obrana u ovakvim situacijama traži način da uvjeri sud da će tražena osoba biti stalno dostupna dok ne završi postupak. Takve tvrdnje mogu se potkrijepiti jamstvom, davanjem putovnice ili pak pribavljanjem privremenoga boravišta u Hrvatskoj. Budak nam je dala naslutiti i da će obrana u svojoj žalbi među ostalim problematizirati i praksu da osoba mora boraviti u Hrvatskoj jer je Hrvatska dio EU po kojemu se dosad Nijazova slobodno kretala. O žalbi na istražni zatvor odlučuje izvanraspravno vijeće suda.

Sud u Ljubljani

No, obrana tu ima još argumenata specifičnih za ovaj slučaj. Naime, ispada da je sud u Ljubljani nekoliko dana prije Nijazovu ekspresno pustio na slobodu jer je za isti slučaj za koji je traži Turkmenistan već odležala kaznu u Rusiji. Ako je to istina, to svakako postaje argument za odbijanje izručenja.

image

Članice ruske pop grupe Pussy Riot: Maria Alyokhina i Lucy Stein

Zeljko Puhovski/Cropix

Inače, u posljednjih desetak godina Hrvatska se više puta susretala sa zahtjevima za izručenje stranih zemalja za koje su postojale sumnje kako su proizašli iz tzv. političkih progona. Mahom se radi o slučajevima kada su na hrvatskome teritoriju zatečene i uhićene osobe za kojima je tjeralicu raspisala Republika Turska, ali i slučajevima po kojima su osobe tražene iz drugih zemalja u kojim bi ta osoba mogla biti izvrgnuta mučenju, fizičkom kažnjavanju ili pak smrtnoj kazni. U većini ovih slučajeva, koliko smo uspjeli rekonstruirati, o predmetu na kraju nije trebao odlučivati ministar pravosuđa nego su hrvatske sudske instance odlučile kako ne postoje pretpostavke za izručenje. Najpoznatiji od ovih slučajeva odnosio se na novinarku Vicdan Özerdem koja je u Turskoj najprije bila osuđena na smrtnu kaznu, a zatim mučena u zatvoru. Özerdem je na slobodu pustio Vrhovni sud te se vratila u Njemačku gdje živi.

'Neistinite su informacije da su istražnoj zatvorenici uskraćena temeljna ljudska prava'

O slučaju Aisoltane Nijazove oglasilo se i Ministarstvo pravosuđa i uprave. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

'Nastavno na brojne novinarske upite o privođenju članice ruske skupine Pussy Riot i održane press konferencije, Ministarstvo pravosuđa i uprave ističe sljedeće:

Neistinite su informacije da su istražnoj zatvorenici uskraćena temeljna ljudska prava. Nakon određivanja istražnog zatvora, proveden je postupak prijma u zatvorski sustav.

Istražnoj zatvorenici predana je čista posteljina, higijenske potrepštine, papuče i spavaćica.

Također, neistine su informacije da zatvorenici nije omogućeno tuširanje, niti odmor.

Dodatno, u roku od 24 sata istražnu zatvorenicu pregledala je zatvorska liječnica upravo kako bi joj se pružila sva potrebna medicinska pomoć.

Neosnovane su optužbe da zatvorenici nije dana hrana, budući da su joj, kao i drugim osobama lišenima slobode, osigurana tri obroka dnevno.

Podsjećamo da u svim kaznenim tijelima u izradi jelovnika sudjeluje liječnik ili drugi službenik medicinske struke, strukovni učitelj kuhar, ekonom te predstavnik zatvorenika. Svaki pripremljeni obrok kuša upravitelj ili osoba koju ovlasti, a zapažanja se evidentiraju u posebnu evidenciju.

Ističemo kako je uz dozvolu nadležnog suda, istražnoj zatvorenici omogućen posjet izvan uredovnog radnog vremena u kojima su odvjetnicima dozvoljene posjete.

Također, zatvorenica ostvaruje pravo i na zaprimanje paketa u skladu s odredbama Pravilnika o kućnom redu u zatvorima za izvršavanje istražnog zatvora.

Zatvorenik odnosno zatvorenica, može primati pakete s dopuštenim stvarima težine do 5 kg jedan put u tjednu, uz priloženi popis sadržaja paketa.

Svim osobama lišenim slobode osiguran je ravnopravan položaj tijekom boravka u kaznenim tijelima, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

U odnosu na upite o privođenju, ističemo kako su nadležna tijela postupala sukladno raspisanoj međunarodnoj tjeralici.

Odluku o pritvoru, duljini trajanja, njegovu ukidanju ili donošenju mjera donosi nadležni sud.

Ministarstvo pravosuđa i uprave, postupit će u okviru svojih nadležnosti, kada zaprimi relevantne podatke o konkretnom predmetu.

Budući da je postupak u tijeku u ovom trenutku ne mogu se prejudicirati daljnja postupanja nadležnih tijela.

Ministarstvo pravosuđa i uprave postupit će u skladu s domaćim i međunarodnim pravom pri provedbi postupka kako je propisano Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima i utvrditi sve relevantne činjenice u konkretnom predmetu', stoji u priopćenju Ministarstva pravosuđa i uprave.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2022 06:58