Godinu i pol od prometne nesreće na zagrebačkoj Aveniji Dubrava kada je vozeći Audi s više od 128 km/h napravio cestovni dar-mar doslovno ‘metući‘ pred sobom parkirane aute na nogostupu, na optuženičku klubu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu sjeo je umirovljeni poduzetnik Boško Dimitrijević (68). Tog 26. travnja lani u 14.32 sati, osim devet oštećenih vozila, oštetio je i izlog trgovine, a ugrozio je i živote prolaznika od kojih je pješaka Paška K. i ozlijedio, da bi na kraju njegov auto završio na krovu nasred kolnika. Ukupna materijalna šteta koju je pričinio je procijenjena na 732.086,29 kuna.
Za prometnu nesreću, koju je skrivio kršenjem propisa o sigurnosti, te je izazvao opasnost za živote, kao i imovinu velikih razmjera, tužiteljstvo traži 10 mjeseci zatvora.
- Ne smatram se krivim - rekao je na početku suđenja Dimitrijević, a tijekom istrage je, pak, izrazio žaljenje zbog nesreće i napomenuo da mu se činilo ‘kao da nije vozio on‘.
- Dogodio mi se ‘blank‘. Do te prometne nikada nisam radio prekršaje i vozio sam po propisima. Sjećam se događaja sve do trenutka kada sam došao do okretišta u Dubravi. Pao sam u nesvijest, a kad sam otvorio oči imao sam što za vidjeti. Ne pijem lijekove, osim za štitnjaču, a nakon nesreće sam imao strahovito visok krvni tlak. Što se tiče tog dana, od 10 do 13 sati obavljao sam razne stvari, pri čemu sam stao, popio kavu i krenuo dalje (...) i sve je bilo u redu do okretišta u Dubravi. Poslije toga se ničega ne sjećam osim da sam taj dan vozio više-manje u koloni od 40 do 60 km/h – branio se u istrazi optuženi vozač koji je u vrijeme nesreće, prema vještaku toksikologu, bio trijezan.
Osim fotoelaborata, u spisu se nalaze i snimke nadzornih kamera, a posebno su uznemirujuće one na kojoj se vidi kako auto, u koji je Dimitrijević udario, gura na pješaka, kao i ona gdje drugi pješak nepropisno pretrčava kolnik i time si spašava život pred jurećim Audijem bez kontrole.
I sam Dimitrijević je u Audiju A5 imao kameru na kojoj se vidi cijela vožnja. Prvo se vidi kako se kreće u koloni Maksimirskom cestom te se dolaskom do križanja s Ulicom Dubrava i Štefanovečkom njegov i još jedan auto zaustavljaju. Čim se oslobodio prolazak kroz raskrižje, drugi auto kreće, no ubrzo opet staje, a nakon njega kreće i Audi koji se prednjim dijelom zabija u to drugo vozilo, a ono se potom odbija unaprijed.
Dimitrijević Audijem na tom mjestu ostaje zaustavljen idućih 14 sekundi nakon čega kreće po Ulici Dubrava, krećući se tramvajskim tračnicama i pritom povećavajući brzinu. Audi je, zatim, pretekao tramvaj kod križanja s Konjščinskom te skrenuo u desno da bi u križanju s Teslićkom sletio s kolnika na nogostup gdje udara u parkirane aute. Tad se u Audiju otvaraju zračni jastuci koji izbacuju nadzornu kameru iz nosača pa se vidi iskrenje uslijed struganja krova vozila po kolniku i po betonskim kockama tramvajske pruge.
Iz sudsko-medicinskog vještačenja provedenog po angažmanu obrane iščitava se kao uzrok nesreće sinkopa. Iz kliničkih podataka o mogućim razlozima i posljedicama poremećaja ritma rada srca proizlazi da prebrza, ali i prespora frekvencija rada srca, može dovesti do sinkope. Iz dijagnostičke obrade okrivljenika vještaci iščitavaju da kod njega postoji aritmija, poremećaji ritma rada srca, a kardiolog je postavio i sumnju na sarkoidozu srca (oboljenje koje dovodi do aritmije pa i s posljedicom sinkope).
Stoga vještaci smatraju da od ranije postojeća srčana oboljenja, kao i eventualno postojanje sarkoidoze srca, u bilo kojem momentu mogu dovesti do sinkope. Vještak napominje i ako se uzme prometno vještačenje, gdje se navodi da je kod okrivljenika izostalo bilo kakvo aktivno upravljanje autom, pa samim time i očekivana instinktivna reakcija skretanja u lijevo radi sprječavanja slijetanja s kolnika, slijedom svega toga dolazi se do zaključka da je nastupila sinkopa koju je vozač mogao doživjeti neposredno prije ili tijekom nesreće.
No iz kombiniranog sudsko-medicinskog te prometnog vještačenja po nalogu suda proizlazi druga priča. Papučica gasa bila je, zaključuju, konstantno pritisnuta dok je auto ubrzavao, podsjećajući pritom kako na skretanje vozila utječe niz faktora, od stanja auta preko parametara vezanih za kotače te sama vožnja vozača. Pri obradi, pak, na hitnom prijemu nakon nesreće optuženi je bio bez tegoba, no gubitak svijesti nije spominjao. Također vještaci dalje pojašnjavaju da je Audi iz stanja mirovanja postigao u kratkom intervalu vrlo visoku brzinu pa je vozač morao kontinuirano raditi jak pritisak na papučicu gasa.
- Obje radnje, stoga, kretanje iz mirovanja i konkretan način ubrzavanja, su voljne radnje vozača i mogu se vršiti isključivo ako je osoba pri svijesti. U slučaju da osoba koja upravlja autom iz bilo kojeg razloga izgubi svijest tijekom vožnje, bit će dokinuta mogućnost upravljanja vozilom. Gubitak svijesti dovodi do opuštanja tonusa mišića koji su pod kontrolom volje, a u ovoj skupini su mišići udova. To znači konkretno da će ruke kliznuti s obruča upravljača niz trup. Stopala oslonjena na neku od nožnih komandi također se opuštaju (...) i opseg tog pritiska može varirati ovisno o poziciji i sjedenju vozača, ali to nikako ne može biti puni pritisak. Pasivno oslanjanje noge vozača bez svijesti na papučicu gasa može rezultirati nastavkom kretanja vozila, ali ni približno takvim kakvim se kritične zgode kretao Audi – smatraju vještaci angažirani od strane suda, pritom ukazujući da zaključak o održanoj svijesti okrivljenika neizravno potkrepljuje i minoran opseg ozljeda koje je zadobio.
Stoga će na idućoj raspravi čak šest vještaka na prijedlog Dimitrijevićeve odvjetnice Jadranke Sloković, kao i tužiteljstva, biti konfrontirano te će braniti svoje nalaze i mišljenja kao i dopune koje su radili.
Hoće li se Dimitrijević izvući od osuđujućeg pravorijeka, kao što je to tijekom postupka u jednom trenutku uspjelo i poduzetniku Tomislavu Horvatinčiću kad je na moru u prometnoj nesreći ugasio život dvoje Talijana, pokazat će vrijeme.