IZVJESTITELJ EUROPSKOG PARLAMENTA

Hannes Swoboda: Bili smo opravdano strogi prema Hrvatskoj. Ali, ulazite u pravo vrijeme - donose se važne odluke o budućnosti EU!

Hannes Swoboda , dugogodišnji zastupnik Europskog parlamenta iz redova austrijskih socijalista, hrvatskoj je javnosti poznat kao izvjestitelj za Hrvatsku. Često je zvučao skeptično kada je najavljivao da bi Hrvatska mogla postati članica Europske Unije između 1. siječnja 2013. i 1. siječnja 2014.

Sada kada je Europska komisija potvrdila spremnost za zatvaranje svih poglavlja u pregovorima s Hrvatskom, i kada se svi tome vesele, ispada da je on točno predvidio jer je kao datum pristupa Hrvatske izabran upravo 1. srpnja 2013. Swoboda je u Europskom parlamentu dobio važnu ulogu jer je izabran za izvjestitelja za Rusiju, a spominje se i kao mogući šef grupe Socijalističke skupine u Europskom parlamentu nakon što Martin Shultz, ako se ispoštuje dogovor socijalista i konzervativaca iz EPP-a, postane predsjednik Europskog parlamenta. Swoboda u intervjuu za Jutarnji list govori o dosadašnjim hrvatskim pristupnim pregovorima i onome što je još ostalo do formalnog ulaska Hrvatske u EU.

Analiza činjenica

Komisija je predložila zaključenje pregovora s Hrvatskom. Kada će to zatvaranje biti i formalno, jer se s time trebaju složiti i države članice?

- Nadam se da će krajem lipnja na summitu EU o tome biti donesena odluka. Mislim kako ne bi bilo mudro to ponovno odgađati pošto je Europska komisija dala jasan odgovor. Komisija je to predložila nakon dobro obavljenog posla, nakon dubinske analize zasnovane na činjenicama, a ne kao neku političku odluku. Zato smatram da bi i za Vijeće EU kraj lipnja trebao biti rok za zaključenje pregovora.

Mnogi su sada sretni zbog ove vijesti, nazivaju je i povijesnom, ali ostaje činjenica da je Hrvatska pregovarala duže od svih prijašnjih kandidata iz istočne i srednje Europe. Zašto je proces s Hrvatskom toliko trajao?

- Očito je da je u EU postojala znatno veća politička volja za proširenje tijekom ranijega velikog kruga, kada su ušle mnoge istočnoeuropske države. No, bilo je i ne tako pozitivnih primjera, kada je Unija osjetila da je možda bila prebrza u prijmu nekih država. Ovo će ubuduće biti standardno vrijeme za pregovore.

Dijelite li mišljenje da je Europska Unija prema Hrvatskoj bila prestroga?

- Ne mislim da je bila stroža nego prema drugima. Ni Austriji, uz Finsku i Dansku, nije bilo lako. Iako smo kao razvijene države bili neto kontributori u EU i nismo imali ratove, pregovaralo se nekoliko godina. Unija nije bila stroža, no jake emocionalne želje, koja je postojala u EU za prijem drugih istočnoeuropskih država, u slučaju Hrvatske nije bilo. Smatram da je bila razumna i opravdana. Imajući u vidu skeptičnost prema proširenju u mnogim državama članicama, držim da je obavljen dobar posao. No, i naše građane moramo uvjeriti da smo bili pažljivi i da je sve napravljeno dobro.

Kao indikativni datum ulaska Hrvatske u EU predložen je 1. srpnja 2013. Prije su vas kritizirali zato što ste rekli da će ulazak Hrvatske biti između početka 2013. i početka 2014. Zašto je važan upravo taj dan?

- Mislim da je to bitno jer bi Hrvatska tako postala članica i prilagodila se upravo u vrijeme kada se donose važne odluke u Europskoj Uniji. Važno je i to da Hrvatska ima dovoljno vremena pripremiti se za europske izbore koji će se održati sredinom 2014. Mislim da je ovaj datum opravdan i s obzirom na reforme u Hrvatskoj, za koje je napravljen golem posao - i to ne samo usvajanjem zakona, već i u provedbi. Taj je datum važan i kako bi se poslala jasna poruka drugim državama u regiji, Srbiji, Makedoniji, da se reforme isplate, da se ne gleda u prošlost i konflikte, već prema budućnosti.

Jasna poruka prilično je upozoravajuća kada se uzme u obzir koliko je vremena trebalo Hrvatskoj. Hoće li hrvatski primjer, umjesto da ih motivira, zapravo zastrašiti druge u regiji?

- Mislim da poruka zapravo objedinjava oboje, i motivaciju, i upozorenje. U Makedoniji, primjerice, vidimo nedostatak prave volje za reforme. Tako je i u mnogim drugim državama i to ih neće daleko odvesti. Reforme su potrebne i samim tim državama i njihovim građanima, a ne samo radi približavanja EU. Bilo je to jasno i u Hrvatskoj, iako malo tko zapravo u to vjeruje. Kao vrsta unutarnje motivacije, to treba poslužiti državama kako bi postigle gospodarsku konkurentnost i zrelost demokracije.

Nedovoljna potpora

Kada očekujete da će Europski parlament dati svoj pristanak za zaključenje pregovora?

- Što prije. Odmah nakon što dobijemo Pristupni ugovor i popratni paket, djelovat ćemo hitno i pozitivno. Ne znam točan datum, hoće li to biti listopad ili studeni, ali negdje između tih rokova vjerojatno ćemo imati raspravu u parlamentu i djelovati brzo.

U nekoliko izvještaja upozoravali ste na nedovoljnu potporu hrvatskoga javnog mnijenja za pristup EU. Vjerujete li da će se to sada promijeniti?

- Nadam se da će se to promijeniti. Građani će biti drukčije raspoloženi kada se zaključe pregovori. Više neće imati osjećaj da ih Slovenija blokira i da EU zapravo uopće ne želi primiti Hrvatsku. Mislim da će pozitivni elementi sada prevladati nad negativnim osjećajima. I Vlada treba pojasniti građanima koje su koristi od članstva. U vezi s tim treba organizirati i civilno društvo, sveučilišta i druge osobe koji nisu političari. Nadam se da će se uz pomoć civilnoga društva osigurati značajna većina koja će na referendumu glasovati za ulazak u Uniju.

Što s oporbom, treba li se i ona uključiti u kampanju za EU? S obzirom na to da se paralelno odvija i predizborna kampanja, kako to učiniti?

- Bilo bi dobro da se ta dva velika događaja, referendum za EU i izbori, odvoje i budu vremenski što dalje jedan od drugoga. To su dvije različite stvari i ne bi se trebale dogoditi istodobno, čak ni s malom vremenskom razlikom. O tome bi se trebale jasno dogovoriti i vlast i sve važne političke stranke: da su pregovori zaključeni i da će referendum biti samo o ulasku u EU, a izbori isključivo o tome tko će vladati u sljedećem mandatu.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 14:47