ZVJEZDANA PERSPEKTIVA

FRANKFURT-UDBINA-MARS Reportaža s lokacije buduće svemirske luke

Ministarstvo obrane i Glavni stožer Oružanih snaga dali su projektu zeleno svjetlo, ali i 100.000 kvadrata vojarne, koje će izdvojiti iz njihova kompleksa i ustupiti švicarskom poduzeću Swiss Space System (S3). Obitelji iz Udbine počeli su povlačiti oglase za prodaju kuća
 Robert Fajt / CROPIX

Ovo su Jošani, tamo dalje Radakovići. Tu smo ja, žena Mira i kuja Liska, a tamo ti je baba trideseto godište, dođe joj sin Gojko iz Zagreba, obiđe pa ode. A, ovako ti mogu reći - ima nas točno deset baba, kuja i ja. Iza je Visuć, al’ se ne vidi, jer je zaraslo. A ovo dolje, e, to ti je sve Krbava, kaže nam Milan Dražić pokazujući rukom slijeva crkvu Hrvatskih mučenika na Udbini, prelazeći preko nasuprotnih brda koja zaklanjaju Gospić, pa skroz udesno do Kapele koja se nazire iza Korenice.

Došli smo do njega prašnjavim bijelim putem direktno s Ličke magistrale. Radije bi možda bio vidio poštara koji mu treba donijeti prvu penziju, zbog čega se, uostalom, i vratio prije pet godina iz Vojvodine, ili kupca za janjca, kojima od 1. maja ni traga ni glasa, ali da nismo došli mi, možda ni sljedećih deset dana ne bi imao kome ispričati kako je Liska zadavila dvije lisice i rastjerala krdo divljih svinja koje su mu došle na kućni prag.

- Ovo je pustinja, ma kakvi mladi, pa nekad si željan djeteta vidjeti - govori Milan, dodajući da su mu sve tri kćeri ostale u Kikindi sa svojim obiteljima.

Čeka se ugovor

Pitamo mi Milana što nam može reći o svemirskoj luci. Kada je sagrade oni Švicarci, bit će im prvi susjed, pa si mislimo, morao bi znati nešto više.

- Ovako si ja planiram: Možda isele Gornje Jošane, neka me isplate, pa ja bježim kud me volja. I neka daju mladima posla. Je li pošteno? - pita nas kroz smiješak Milan.

On je čuo da dolaze u vojarnu “Josip Jović” i da će iz nje u svemir, da će pistu malo produžiti i proširiti baš tu u zapadnom dijelu ispod njegove parcele, i nema ništa protiv toga.

Milan Dražić bit će prvi susjed buduće svemirske luke

- To je Željava pravila (bihaćki aerodrom, op. a.), kao svoj pomoćni, a danas se skoro i ne koristi. Dođu na par dana pa bacaju padobrance iz helikoptera pa onda opet dugo nema nikoga. Pa neka lete ovi. Zove me komšinica bivša, sada je u Osijeku, pa pita kada polijećemo s Udbine u nebesa? Mislio sam da se šale, ali izgleda da ne - priča sada ozbiljnim tonom Milan Dražić.

I doista više nije šala, Ministarstvo obrane i Glavni stožer Oružanih snaga dali su projektu zeleno svjetlo, ali i 100.000 kvadrata vojarne, koje će izdvojiti iz njihova kompleksa i ustupiti švicarskom poduzeću Swiss Space System (S3), rekao je tako pomoćnik ministra Viktor Koprivnjak direktoru hrvatskog S3-a Slađanu Zovku. MORH će zemljište prenijeti na DUUDI, koji će potom sklopiti ugovor sa švicarskim poduzećem, koje je vojne zapovjednike, ali i ključne ministre uvjerilo da će njihov projekt donijeti ekonomski i znanstveni prosperitet Lici i cijeloj Hrvatskoj. Osim toga, vojska i S3 u budućnosti će partnerski koristiti ovu najdužu hrvatsku pistu (2700 m), koja će se dodatno produžiti i proširiti za oko 10 metara.

‘Imaju našu podršku’

Doznajemo da su vojni i civilni obavještajci pročešljali zagonetno švicarsko poduzeće, zaključivši da nema sigurnosnih prepreka da ne realiziraju svoj jedinstveni projekt. Iako formalni pregovori traju relativno kratko, neslužbeno doznajemo da su u MORH-u sa svemirskom lukom upoznati još početkom prošle godine, kao i tadašnji predsjednik Ivo Josipović.

Ulaz u vojarnu

S ovim dobrim vijestima dolazimo u Općinu. Načelnik Ivan Pešut odahnuo je nakon što ga je je malo zabrinulo otkriće Jutarnjeg lista da je S3 u Hrvatskoj u svojem poduzeću registrao šest djelatnosti koje imaju veze s nuklearnim otpadom i radioaktivnim tvarima.

- Moram to riješiti odmah u startu, ako je sve čisto, idemo dalje i imaju našu podršku. Tu nema kompromisa - odlučan je načelnik Pešut. Koliko, dovoljno govori podatak da su bez pardona ovršili MORH za milijunski godišnji iznos kada im je prestao plaćati komunalnu naknadu za svoj aerodrom.

Dok je u Zagrebu razgovarao sa šefom projekta Slađanom Zovkom, koji mu je, kao i nama dan ranije, pričao da će žurno izbaciti nuklearni otpad s popisa djelatnosti koji se tamo našao, svojeg je mladog zamjenika Milana Uzelca zadužio da nas upozna sa svime što nas zanima. A nas je zanimalo zašto se u Udbini tamošnji Srbi i Hrvati ne prepucavaju i zašto branitelji ne prosvjeduju, kada imaju ispunjene sve predispozcije za međunacionalnu i međustranačku nervozu.

Detalji projekta

- Prije prošlih izbora načelnik Pešut okupio nas je za stol i rekao: Ljudi, ajmo mi raditi, pustimo ovu zajebanciju oko politike. I tako smo mi (SDSS) i oni (HDZ) dobili izbore. HDZ je dobio još jednog zamjenika načelnika, jer su manjinski narod ovdje, a mi predsjednika vijeća. Imamo većinu u vijeću, ali ne gleda se tu tko je iz koje stranke, gleda se kakav si čovjek, a svima nam je bitno da Udbina napreduje. A i nemamo se mi tu oko čega svađati. Nakon što su nam razbili dvojezične table, prije godinu i pol, kada se razbijalo posvuda, nove smo napravili, ali i sada stoje u mojem uredu. Stavit ćemo ih kada za to dođe vrijeme, kamo sreće kada bi nam to bio najvažniji problem - priča nam ovaj dipl. inž. poljoprivrede, čiji ured odnedavno, osim zidnog kalendara i priznanja za najbolju rakiju, krasi slika space shuttlea s promidžbenog letka švicarske kompanije S3.

- Za njih smo prvi put čuli iz medija u ljeto prošle godine. Kopkalo me to pa sam se ja javio njima prije nego oni nama. Dr. Slobodan Bosanac poslao mi je na mail sve detalje projekta pa smo već tada vidjeli da to ima glavu i rep. Zvali su nas na prezentaciju u Esplanadi, tu smo sjedili u prvim redovima. Mislimo da je to dobra stvar i podržat ćemo ih gdje god budemo mogli. Jest da je iz ovoga izašlo i pošalica pa nas drugi Ličani već prozvaše svemircima, ali i ono malo skeptika s Udbine više to nije. Svaki dana netko pita kad će to. Eto, zove me neki dan prijatelj iz Rijeke, elektrotehničar, pa se već interesira za posao. Dvije, tri obitelji povukle su oglase za prodaju kuća, kažu: E, ne dam imanje za 20.000 ili 30.000 eura, neka stoji, pa ćemo vidjeti što će biti - priča nam Uzelac o nadi koja je dobrano protresla njegove Udbinjane.

Srčani načelnik

Čak da se jednom i spuste svemirci na Udbinu, kako kruže pošalice po Lici, ne bi izabrali bolje mjesto, ako je suditi po srdačnosti načelnika i njegova zamjenika, ali i običnih ljudi, koje je za radnoga vremena gotovo pa nemoguće sresti na dvije, tri ulice od kojih se sastoji mjesto.

- Da mi sada dođe neki poduzetnik i zatraži 20 jakih momaka, ja bih mu rekao - nema ih. Ovdje je nezaposleno možda 20 ljudi, koji možda i nisu radno sposobni. Jest da su domaćinstva staračka, ali oni imaju mirovine i bave se poljoprivredom, ostali rade u drvnoj i duhanskoj industriji, imamo 500 zaposlenih. A nema nas puno, realno, tri puta više, iako popis stanovništva kaže 1874. Samo dva čovjeka po kvadratnom kilometru, četiri puta manje nego u ostatku Like, koja je najslabije naseljena hrvatska regija - objašnjava Uzelac.

Milan Uzelac

U potpunoj realizaciji projekta, za nekih desetak godina, Udbina bi dobila 1000 novih radnih mjesta, a infrastrukturno na ovaj izazov ne bi mogla odgovoriti.

‘Svemir za sve’

- U prvoj fazi bi to bilo 50 inženjera, to bismo još mogli podnijeti. Pratit ćemo stvari koliko budemo mogli i zajedno rasti - optimističan je zamjenik načelnika.

Nedostaje ovdje društvenih sadržaja, ali glavne su prednosti Udbine to što su na manje od sata Zadar, Gospić, Bihać, tri nacionalna parka i autocesta. Sve nabrojane lokacije uskoro će se hvaliti kako im je blizu - Udbina.

Priča o svemirskom centru krenula je iz Švicarske 2012. godine, kada je projekt pokrenuo Pascal Jaussy, inženjer aerodinamike i strojarstva i bivši testni pilot švicarske vojske, okupivši oko sebe stručnjake poput Clauda Nicolliera, prvog i jedinog Švicarca koji je bio u svemiru, i to u američkom programu, te Benoit Deper, elektroničar koji je radio u NASA-i. Iza projekta stala je švicarska vlada, glavni sponzor je proizvođač satova Breitling, a partneri su moćni brendovi iz cijelog svijeta. Imat će baze posvuda, u Sjevernoj i Južnoj Americi, Kanadi, zatim u Švicarskoj, Španjolskoj i Udbini u Europi te azijskom dijelu Rusije i Maleziji. U početnoj fazi nudili bi Zero-G letove (letove u bestežinskom stanju) čija će se demonstracija napraviti već iduće godine na Plesu, u sljedećoj nudit će interkontinentalne letove, a u konačnici, negdje oko 2025. godine, to bi trebalo izgledati ovako:

Iz svemirskog centra polijeće Airbus A300 koji na sebi nosi space shuttle sa satelitom za neku komunikacijsku tvrtku. Na nekih 10 km od zemlje on se odvaja od zrakoplova i nastavlja put u svemir, a avion vozi putnike na odredište, primjerice Kanadu. Space shuttle na nekih 100 km ispušta satelit, koji nastavlja putanju na 700 km do odredišta, a space shuttle se spušta u bazu, primjerice u Maleziji. Super brzi transkontinentalni letovi, koji bi trajali samo sat i pol s jednog na drugi kraj svijeta, bili bi niskobudžetni, recimo da bi vožnja koštala 100 kuna, jer bi ona zapravo financijski bila zatvorena lansiranjem satelita, što bi koštalo oko 10 milijuna dolara, pet puta manje od trenutačne tržišne cijene. Na sličan način u svemirsku pustolovinu u space shuttleu mogli bi se, umjesto satelita, ukrcati i putnici. Onoga trenutka kada se to dogodi S3 će ispuniti svoj san, koji je u ovom trenutku sažet u krilatici Space for all (svemir za sve).

Proizvodnja satelita

U Udbini bi u tom trenutku radilo između 800 i 1000 ljudi, imali bi, osim baze, svoj znanstveni centar u kojem bi okupili najbolje stručnjake te pogon za proizvodnju satelita do 250 kg, koje planiraju lansirati i biti svjetski lideri na tržištu koje bi, kako se procjenjuje, u sljedećem razdoblju moglo biti vrijedno 200 milijardi dolara. Ulaganje u svemirsku luku na Krbavskom polju od 70 milijuna kuna čini se u tim okvirima kao pravi sitniš.

Osim turističkog potencijala, odličnih zemaljskih tehničkih predispozicija, povoljnih meteoroloških prilika, Udbina ima još jednu ogromnu, možda i ključnu prednost - otvoreno nebo. Nad ovim dijelom Like, naime, ne prelijeću zrakoplovi komercijalnih linija pa bi avioni kompanije S3 imali nesmetanu putanju.

S-3 u Hrvatsku je doveo tajanstveni poduzetnik iz Švicarske hrvatskih korijena Slađan Zovko te njegov poslovni partner, Rus Kirill Tulskiy. Za voditelja ureda angažirali su dr. Slobodana Bosanca, priznatog stručnjaka teorijske fizike, bristolskog doktoranta koji je karijeru gradio na Ruđeru, te mladog genijalca Stefana Cikotu, uspješnog zagrebačkog astronoma koji upravo sprema doktorat.

Smjestili su se na dvije etaže odvjetničkog ureda zagrebačkog odvjetnika Silvija Hrastea, koji im tako ne pruža samo pravnu pomoć, već i svu drugu logističku pa osim prostora koriste čak i njegove telefone. Tajanstveni Zovko ne voli pričati o sebi pa je sve što smo o njemu doznali zapravo iz druge ruke. U Makarskoj je direktor Sparte d.o.o. za biznis s nekretninama, koju je osnovao njegov ruski partner, ali posao nikada nije realiziran kako je bio zamišljen te je poduzeće trenutno neaktivno. Zovko je tada imao prijavljeno prebivalište tamo gdje je bilo i sjedište poduzeća, u Krešimirovoj ulici. Prije tri godine preuzeo je, navodno prebijajući neke dugove, posrnuli Royal Casino u makarskom hotelu Meteor, tada je živio u Trogiru. Spasio je poduzeće od stečaja te je ove godine sjedište poduzeća prebacio na adresu svojeg odvjetnika Hraste, na zagrebački Ribnjak 40, gdje mu je sjedište Swiss Space Sistema, ali i - njegova nova adresa stanovanja. U međuvremenu je nudio uvoz skupocjenih i luksuznih vozila marke Audi i Land Rover iz Švicarske.

Ljut na tekst

Razljutio ga je tekst u Jutarnjem listu o registraciji djelatnosti poduzeća povezanih s nuklearnim otpadom, ali prije će optužiti novinara za nekorektnost nego priznati vlastitu pogrešku. Demonstrira moć pričama o brojnim poslovnim kontaktima iz cijeloga svijeta, nastojeći usput ukazati na ozbiljnost projekta, koja je u ovom trenutku evidentna ponajviše zbog njegovih švicarskih partnera u švicarskoj centrali, gdje već radi 70 stručnjaka iz svemirske tehnologije, a među ostalim rade na konstruiranju space shuttlea.

Smatra da će projekt Udbina biti realiziran, a nada se da će se, ponajviše zbog strateškog značaja za RH, ubrzati rješavanje administrativnih prepreka te da će hrvatski svemirski centar postati središnjica u ukupnom programu projekta S-3. Pitamo kakav bi konkretan benefit od svemirske luke imala u konačnici lokalna zajednica. - Udbina će biti jedno od svjetskih sjedišta svemirske ere i ne treba previše fantazije da se spozna koje to koristi donosi - kaže nam za kraj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 01:50