INTERVJU S RAJKOM OSOTJIĆEM Da, Moći će se liječitI u inozemstvu, ali nisam siguran da će se isplatiti

Ministar zdravlja Rajko Ostojić već je mjesecima u središtu zanimanja javnosti. Razloga je više i uglavnom nisu ugodni - sukobio se sa sindikatima koji najavljuju štrajk, opozicija ga optužuje da nije ispunio predizborna obećanja, a zbog štednje uskoro će uvesti participacije i početi zatvarati nerentabilne bolničke odjele.

'TO JE LUKSUZ I NE MOŽEMO TO ODOBRITI!' Nepokretnoj djevojci HZZO odbio zahtjev za invalidski skuter

Moja ključna pogreška

Dojam je da su ljudi očekivali više od zdravstva u trenutku kada ste postali ministar. Mislite li da ste u nečemu pogriješili?

- Moja najveća pogreška bilo je to što sam vjerovao bivšem ministru koji je tvrdio da je financijska situacija u zdravstvu likvidna, pa sam najavio da ćemo u roku šest mjeseci smanjiti liste čekanja. Međutim, nezavisni “clean start” pokazao je kako je dug ogroman i iznosi oko pet milijardi kuna. To je moja ključna pogreška. Ipak, pomaci su tu, ali ne u onolikoj mjeri u kojoj sam obećao našim građanima. Iskreno vjerujem da bi, bez napora koje ulažemo, situacija bila mnogo gora. Znam da naše pacijente to ne zanima, zanima ih liječenje, ali kako ima teško izlječivih bolesti koje se dugo i kontinuirano moraju liječiti, tako je i našem zdravstvenom sustavu potrebno vrijeme da se vratimo na pravi put.

Kako je moguće da niste znali pravo stanje stvari, a još od 2007. ste najozbiljniji SDP-ov kandidat za ministra zdravlja?

- Zato jer su očito postojali knjigovodstveni načini prikrivanja manjka. S druge strane, morali smo vjerovati tadašnjoj Vladi, iz koje su službeno tvrdili da je sve čisto i da teku med i mlijeko. Unatoč tome, riješili smo niz problema. Možda nisam dovoljno smanjio liste čekanja, ali u ovih sam godinu i pol ispunio nekoliko obećanja: Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji, tri programa prevencije karcinoma, povećanje mreže palijative i hospicija. Nadalje, uredili smo dječje hemato-onkologije u Rijeci i Splitu, a uspostavili smo i tješnju suradnju s državama središnje i jugoistočne Europe. Hrvatska medicina, poglavito transplantacija organa, pravi je europski brand.

Koja se prava ukidaju? Rašireno je mišljenje da se sve više smanjuju, pa i ukidaju prava pacijenata?

- Koja su to prava ukinuta? I dalje će se koristiti originalni lijekovi, osim u slučajevima kada postoje jednako kvalitetni generički lijekovi. Možda će kod racionalizacije bolničkih odjela građani imati dojam da će morati nešto dalje putovati, ali bitno je da to neće smanjiti kvalitetu liječenja. U želji da sačuvamo zdravstveni sustav na sadašnjoj razini, ovdje ću to prvi put javno potvrditi, razmišljamo o uvođenju viših participacija, jer smo baš jučer snizili policu dopunskog osiguranja na 70 kuna. Znači, u protekle dvije godine nismo mijenjali direktno učešće građana u financiranju zdravstva. Dapače, od jučer smo ga snižavanjem police dopunskog osiguranja za veliki broj građana i snizili sa 80 i 130 kuna, na 70 kuna.

HZZO je u 2012. godini ostvario gubitak od 1,286 milijarde kuna, a na usluzi dopunskog zdravstvenog ostvario je minus od 178 milijuna kuna. Što je poduzimano u 2012. da se gubici dopunskog zdravstvenog smanje i tko je odgovarao za gubitak dopunskog zdravstvenog u 2012.?

- Da, HZZO je u 2012. godini ostvario manjak prihoda nad rashodima od dopunskog zdravstvenog osiguranja, međutim treba podsjetiti na stanje iz 2011. koje smo zatekli. Uspoređujući 2011. sa 2012. onda brojke jasno pokazuju da su u 2012. godini poduzeti koraci za konsolidiranje poslovanja dopunskog zdravstvenog osiguranja jer je manjak prihoda smanjen za 82 milijuna kuna. Ne smijemo zaboraviti ni da su HZZO u 2012. godini, vodila dva ravnatelja, a svatko odgovara za svoj dio posla.

Usprkos gubicima HZZO sada smanjuje cijenu na 70 kn da bi otežao privatnim osiguravateljima ulazak na tržište. Je li ta politika usklađena s vama?

- HZZO je analizirao cjelokupno poslovanje i mogućnosti izmjena cijena dopunskog osiguranja, pa je temeljem tih analiza predložio Upravnom vijeću smanjenje te cijene, koje daje konačnu riječ na prijedlog. Imajte na umu da se preko HZZO-a osigurava za više kategorija naših građana besplatno dopunsko osiguranje. S te strane, ne možemo uspoređivati HZZO s nekim privatnim osiguravateljskim društvom. Namjera ove izmjene je pravična naplata naknada za dopunsko osiguranje od svojih osiguranika.

Novca neće biti

HZZO nije registriran za poslove osiguranja, a direktive EU govore da se državnim novcem ne smije podupirati posao osiguranja. HZZO je državni zavod i ne smije obavljati tu uslugu pa kako mislite riješiti taj problem? Slovenija je prije ulaska u EU osnovala društvo za osiguranje, prebacila portfelj dopunskih polica u to posebno društvo, ali europska komisija ih je svejedno tužila, a sud je presudio da se osiguranja moraju prepustiti slobodnom tržištu. Zašto Hrvatska misli da se to neće dogoditi i ovdje?

- Postoji nekoliko scenarija kako to riješiti, a nositelj aktivnosti je HZZO. Zasigurno će se sve direktive i zakonska regulativa poštivati, u to ne trebate sumnjati. Kao što sam protivnik privatnog monopola, isto tako sam protivnik državnog monopola. Poznato je već da privatne zdravstvene osiguravajuće kuće već sada mogu pružati usluge dopunskog zdravstvenog osiguranja na tržištu Republike Hrvatske.

Moram podsjetiti na to da ste 2009. kritizirali tadašnju HDZ-ovu Vladu, kada je odlučila uvesti participacije...

- Tako je. Međutim, novca neće biti sve dok bruto društveni proizvod ne poraste barem jedan indeksni bod, a to je 2,5 milijarde novostvorenih kuna za zdravstvo, školstvo i kulturu. Hrvatska je već pet punih godina u recesiji i zato, između ostaloga, razmišljamo o uvođenju viših participacija. Podnijet ću sve kritike građana, kojih će vjerojatno biti, ali moj posao je sačuvati hladnu glavu i donositi i nesimpatične odluke. Ako želimo sačuvati zdravstveni sustav na sadašnjoj razini, onda moram razmišljati i o toj opciji, o eventualnom povišenju participacije.

Mnogi govore o kolapsu zdravstvenog sustava.

- Gdje se vrti novac, tu su i interesi. Prije svega, radi se o pojedinim grupacijama koje su bile vrlo zainteresirane za zadržavanje dotadašnjih privatnih monopola, što im je donosilo golem novac. Kada smo začepili brojne rupe i načine odljeva novca naših građana, vrlo su brzo iz nekih medija uslijedili pokušaji reketa. I privatno sam počeo dobivati sugestije preko pojedinih poznanika, kako nije pametno dirati tako vruć krumpir te da sam se upleo u prevelike interese. Očito su u pitanju bili golemi financijski interesi i lukrativni poslovi, zbog kojih sam došao na udar nekih lobija. Nisam htio odustati, i danas vidimo što se dogodilo: te iste privatne klinike snizile su pedeset posto cijene svojih usluga, a i dalje rade i odlično zarađuju. Posredno su profitirali građani, koji sada za dvostruko manje novca mogu obaviti pretrage.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U MAGAZINU JUTARNJEG LISTA!!!