Znanje: oni koji gledaju naprijed

91. Ivan Đikić

molekularni biolog

Jedan je od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika u svijetu nedavno je dobio najprestižniju njemačku znanstvenu nagradu “Gottfried Wilhelm Leibniz” za 2013. godinu koja se rijetko dodjeljuje strancima. Za svoja istraživanja tumora nagrađen je svotom od 2,5 milijuna eura. Profesor je na Sveučilištu Goethe i direktor Buchman instituta u Frankfurtu. Član je njemačke nacionalne akademije znanosti. Iako više od 20 godina živi u inozemstvu, aktivan je i u domovini. Izvanredni je profesor na Sveučilištu u Splitu i poznati popularizator znanosti u hrvatskoj javnosti.

92. Stipan Jonjić

imunolog

Profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci nedavno je, kao prvi hrvatski znanstvenik koji živi i radi u domovini, za svoja istraživanja dobio 1,8 milijuna eura Europskog istraživačkog vijeća (ERC). U rujnu je izabran u Leopoldinu, njemačku nacionalnu akademiju znanosti, jednu od najuglednijih takvih institucija na svijetu. Unatoč međunarodnim uspjesima na području imunologije i virusologije, Jonjić dva puta nije prošao na izborima za redovitog člana HAZU. Veliki trudu je uložio izobrazbu stručnjaka i znanstvenika na Sveučilištu u Rijeci, a zaslužan je i za utemeljenje Centra za proteomiku u Rijeci.

93. Goran Šafarek

biolog i ekolog

Biolog, fotograf, snimatelj i istraživač angažiran u nizu projekata zaštite prirode u Hrvatskoj. Od 2001. godine Šafarek se bavi i potragom za novim vrstama gmazova i vodozemaca u egzotičnim, divljim i raskošnim tropskim šumama. Dosad je službeno priznata jedna vrsta zmije koju je otkrio prije 11 godina na Madagaskaru. Goran Šafarek poznat je i po svojim naporima u zaštiti hrvatskih rijeka. Zajedno s Tomislavom Šolićem objavio je monografiju “Rijeke Hrvatske” koja obrađuje gotovo sve naše rijeke i rječice, od Dunava do Neretve.

94. Hrvoje Vulić

arheolog

Hrvoje Vulić u arheologiju se zaljubio kad je imao 13 godina. Izlazio je iz škole i vidio istraživanja koja se u Vinkovcima provode još od 70-ih godina. Studij arheologije završio je u Zagrebu, ali se vratio u rodni grad koji je pravi arheološki eldorado. Kustos je u Gradskom muzeju, najviše se bavi razdobljem antike, pa je bio znanstveni suradnik i kad je na proljeće pronađena ostava antičkog srebra. Sa svojim je timom na lokalitetu Kamenica pronašao ostatke važne starokršćanske bazilike koju je vrlo vjerojatno izgradio rimski car Valentinijan za mučenika Poliona.

95. Smiljan Pilipović

poduzetnik

Direktor je Business Innovation and New Opportunities u Ericssonu Nikoli Tesli (ETK), kompaniji koja je najveći hrvatski izvoznik znanja. Smiljan Pilipović vodi tim “brzokužećih mladih ljudi” koji mogu brzo “pohvatati” bilo što u bilo kojem segmentu: od integracije bazne stanice do financija. Pilipovićev tim ima projekte na velikim tržištima poput SAD-a, Australije, Kine, Španjolske, Francuske i Japana, gdje je i njihov glavni kupac, mobilni operater SoftBank. Moto njegova tima je “Google u susjedstvu”. Mladim ljudima koji završavaju studij poručuju: ne morate ići u Palo Alto kako biste se zaposlili u Googleu ili Facebooku jer u ETK na Trešnjevci postoji slična filozofijA rada.

96. Srećko Gajović

genetičar

Profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i pročelnik Odsjeka za neurogenetiku, citogeniku i razvojnu genetiku Hrvatskog instituta za istraživanje mozga (HIIM). Voditelj projekta “Glowbrain” ili u hrvatskom prijevodu “Svijetleći mozak” kojem je Europska komisija u okviru 7. okvirnog programa (FP7) nedavno dodijelila 3,7 milijuna eura, što je trenutno najveća svota novca koja dolazi u jednu hrvatsku znanstvenu instituciju. “Glowbrain” okuplja znanstvenike iz Austrije, Češke, Italije, Mađarske, Njemačke, Portugala i Švedske, a objedinjuje istraživanja matičnih stanica, biomaterijala i snimanje mozga živih miševa kako bi se istražio moždani udar, prvi uzrok invalidnosti i drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj.

97. Vuko Brigljević

fizičar

Voditelj skupine znanstvenika s Instituta “Ruđer Bošković” koji su sudjelovali u lovu na Higgsov bozon. Ruđerovci u CMS kolaboraciji imaju vodeću ulogu u mjerenju procesa u kojima se stvaraju parovi bozona, a takvi procesi čine bitnu pozadinu u potrazi za “Božjom česticom”. Vuko Brigljević rođen je u Dubrovniku, ali je odrastao u Švicarskoj, gdje je diplomirao i doktorirao fiziku na prestižnom ETH-u. Osim kao odličan fizičar, Brigljević je u našoj javnosti poznat i kao jedan od čelnih ljudi katoličke organizacije Opus dei u Hrvatskoj.

98. Ivica Puljak

fizičar

Profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu i voditelj uspješne skupine splitskih fizičara koja je sudjelovala u lovu na “Božju česticu”, odnosno Higgsov bozon, u CERN-u (Europski centar za nuklearna istraživanja) kod Ženeve. Puljkova grupa, koja broji desetak ljudi, bila je direktno uključena u potragu za Higgsovim bozonom, a k tome je naš znanstvenik, zajedno s kolegicom iz Italije, u CERN-u koordinirao skupinu od stotinjak znanstvenika iz cijelog svijeta.

99. Pejić, Jović, Klečina i Iva Šušak

Indoor Vision

Za razliku od nekolicine domaćih informatičara koji su postigli uspjeh na tržištu zabavnih aplikacija za iPhone i Android, studenti računarstva Predrag Pejić i Renato Jović, student fizike Karlo Klečina i slijepa studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Iva Šušak rade na aplikaciji Indoor Vision koja bi mogla postati vrlo koristan alat slijepim i slabovidnim osobama. Ukratko: aplikacija skenira zatvoreni prostor u trenutku kad slijepa ili slabovidna osoba ulazi u njega i daje glasovne navigacijske upute. Plemenita ideja možda se u konačnici razvije i u uspješan biznis.

100. Alica Wertheimer Baletić

demografkinja

Doajenka hrvatske demografije ove je godine obilježila 75. rođendan i 50 godina karijere. Sa svojim je timom davne 1981. prognozirala da će Hrvatska 2011. godine imati više staraca, nego djece. Konačna objava rezultata lanjskog popisa stanovništva potvrdila je da je bila u pravu. Bila je u pravu i kad im je govorila da nam hitno treba dobra demografska, populacijska i obiteljska politika jer će u suprotnom ekonomske i ine posljedice rapidnog starenja stanovništva biti nepremostive. No, tada je nitko nije slušao. Krajnje je vrijeme da počnemo.