VELIKI INTERVJU

BORIS LALOVAC SAMO ZA JUTARNJI 'Krećemo u lov na 5 milijardi utajenog PDV-a. Već imamo indicije o kojim se tvrtkama radi'

Ministar financija o istragama, bankarima, tečaju švicarca, porezu na plaće, ratama kredita...
 Darko Tomas / CROPIX

Boris Lalovac čovjek je od brojki. To mi je i rekao u intervjuu koji smo vodili u ponedjeljak u njegovu uredu u Ministarstvu financija, a to je i pokazao dok smo razgovarali. Ispred sebe je imao papir s podacima o PDV jazu u Hrvatskoj. Do kraja intervjua cijeli je taj papir bio iscrtan brojkama - i s jedne i druge strane.

S najmlađim ministrom u SDP-ovoj Vladi razgovarao sam gotovo dva sata. Odgovarao je bez problema na pitanja, trudio se objasniti sve što je dosad napravio i što planira do kraja mandata. Kada su financije u pitanju, o tome zna gotovo sve, vrlo je upućen i detaljno je pojašnjavao brojke. Kada je pak politika u pitanju, tu je već zatvoreniji, sramežljiviji i ostavlja dojam da ne bi o tome uopće razgovarao. Ovih je dana Lalovac najtraženiji političar u Hrvatskoj. I to posebice nakon što je objavio “rat” bankama i na HRT-u najavio daljnje istrage protiv nekih bankara i poduzetnika zbog sumnji na porezne utaje. Urednici na HRT-u su to pomalo nespretno izvukli iz konteksta i stavili mu u usta da je rekao da ćemo za 15-ak dana svjedočiti uhićenjima bankara. U središte pozornosti došao je i zbog prijetnji koje mu je osobno uputio jedan od poznatih bankara, a zbog toga je dobio i policijsku zaštitu. Nerado o tome priča, ali je priznao da je bio šokiran takvim ispadom zbog čega je zvao i glavnog državnog odvjetnika.

Lalovac je radije pričao o svom životnom projektu osnivanja ureda za velike porezne utaje, rješavanju problema dužničkog ropstva, daljnjem poreznom rasterećenju plaća, grčkoj krizi, HDZ-ovom gospodarskom programu, ali i o svom kreditu u švicarcima.

Pomoć iz SAD-a

Specijalni ured za velike porezne utaje, kolokvijalno nazvan porezni USKOK, koji ste oformili prije godinu i pol, počeo je davati neke konkretne rezultate. Vidimo da su u istražnom zatvoru zbog sumnji na utaju poreza završila i braća Mamić, najavljuju se daljnje istrage protiv bankara i nekih gospodarstvenika. Kako ste došli na ideju osnivanja takvog jednog ureda i čime se on zapravo bavi?

- Taj ured je zapravo moja osobna inicijativa i kada sam prije godinu i pol postao ministar inzistirao sam da se oformi takav odjel koji će istraživati velike porezne utaje. Zato smo s zajedno s kolegama iz DORH-a i USKOK-a išli u SAD da vidimo kako to kod njih funkcionira. Tamo smo se sastali s visokopozicioniranim dužnosnicima Ministarstva financija i Ministarstva pravosuđa. Nakon toga oformili smo ured te uzeli najbolje stručnjake i zasad ih je 15-ak koji rade predano na 50-ak takvih slučajeva vrijednih oko 120 milijuna kuna. Ured je, među ostalim, uspostavljen da bi spriječio tzv. kružne prevare s PDV-om. Prvi podaci DZS-a za 2013. govore da u Hrvatskoj PDV jaz, odnosno razlika između ukupne obveze plaćanja PDV-a i stvarno naplaćenog PDV-a, iznosi čak pet milijardi kuna. To je 11 posto od ukupnog PDV-a u Hrvatskoj, ili 1,5 posto BDP-a. Ured zato sada promatra te kružne prevare i ako uoče neke sumnjive transakcije, šalju informacije nadležnim institucijama. Imamo određene indicije da su se takvim prevarama bavile tvrtke iz jugoistočne Europe, a riječ je o trgovini visoko vrijednim proizvodima. Ured također istražuje i brojne tvrtke koje su zatvarane s velikim poreznim dugovima, a onda bi potom vlasnici imovinu prenosili na druge tvrtke koje su otvarali. Radi se o ljudima koji su prevarili ili svoje vjerovnike ili nekog drugog. To nisu poduzetnici. Treći dio, kojim se bavi ured, analiza je bankovnih računa iz inozemstva. Provjerava se ušteđevina i imovina da se vidi postoji li određeni nerazmjer i je li plaćen porez. Treba napomenuti da onda Porezna uprava izdaje rješenja o utvrđivanju nerazmjera s nalogom da se razlika poreza plati. U tom sam kontekstu spominjao bankare i gospodarstvenike. O uhićenjima nisam govorio, to je izvučeno iz konteksta. Dakle, ured nije progoniteljski, već analitički. Prvi put su se počeli baviti računima u inozemstvu jer sada imaju kvalitetnije baze podataka.

Nesrazmjer imovine

Na koji način ured odlučuje kojim će se slučajevima baviti?

- Prema podacima iz Fine gledaju, primjerice, koja je tvrtka u blokadi dulje od godinu dana, pa zatim tvrtke koje radnicima ne isplaćuju plaću, a vlasnik je sebi pribavio neku korist. Treća razina su računi iz inozemstva i nesrazmjer imovine. Oni mogu vrlo brzo ulaziti u bankovne račune i dobiti izliste o obavljenim transakcijama. Provjeravaju podatke na četiri do pet područja i ako je nešto čisto, idu dalje, ako nije, šalju rješenja da se porez plati.

Svi moraju platiti

Kako se otkrije je li nečija imovina prijavljena na, primjerice, rodbinu?

- Uspostavili su bazu podataka i počeli povezivati grupu povezanih osoba. Na tu osobu onda vežu svu rodbinu. Nešto slično kao što imate kod registra Poslovna Hrvatska, samo što u uredu mogu dublje ući u imovinu i provjeriti je li došlo do transakcija i prebacivanja imovine.

Prošli ste tjedan imali intervju na HRT-u koji je podigao veliku prašinu u javnosti, jer ste najavili daljnje istrage protiv bankara i poduzetnika. Što će se to onda događati za 15-ak dana i hoće li stvarno biti uhićenja?

- Nisam najavio nikakva uhićenja, niti sam govorio vremenski kada bi se što moglo dogoditi. Mi svaki dan radimo i procesuiramo velik broj informacija. Porezna može utvrditi da porez nije plaćen ili da je riječ o nesrazmjeru imovine. U tom slučaju, porez se mora platiti, to je pravilo kojeg se moraju pridržavati svi u Hrvatskoj. No, ukoliko utvrdi da se radi o kriminalu, onda se to šalje DORH-u jer bez suradnje s njima nema ni rezultata.

Govorili ste o istragama protiv bankara. O čemu je tu riječ?

- Sve vrijeme govorim da nema nedodirljivih i svi moraju prijaviti odakle su stekli svoju imovinu. Lijepo dođite, donesite dokumente o porijeklu imovine, i sve OK. Ako su platili porez, neka onda lijepo to i dokažu. Bez obzira o kome se radi, porez svi moraju platiti. Ali očito ih dosad nitko nije pitao za tu imovinu. Mi samo tražimo da se ponašaju kao i svaki drugi građani kad dostavljaju dokaze o svojoj imovini.

O kojem se bankaru radi?

- O imenima ne bih, imena me ne zanimaju, samo je OIB bitan. Mogu samo reći da je riječ o više njih. No, nije važno o kome se radi, koliko je netko bogat ili moćan: nitko ne može biti iznad zakona, porez se mora platiti.

Jedan od tih bankara vam je došao u ured i prijetio. Što je točno rekao?

- O tome sam već sve rekao, ali moram priznati da sam ostao šokiran zbog načina na koji je razgovarao sa mnom kao ministrom. Tu su bili još neki ljudi u uredu i mogu to potvrditi. Međutim, ja to nisam shvatio osobno. Vrlo brzo sam uvidio da je riječ o nekim drugim pritiscima na njega, na što sam mu ja rekao da mi ne sudjelujemo u tome. Pojasnio sam mu da će, ukoliko je čist, za to i dobiti potvrdu.

A prijetnje ste prijavili?

- Da, nazvao sam glavnog državnog odvjetnika i upoznao ga sa slučajem. Ali to je sad iza mene, rekao sam - idemo dalje raditi - i ako se nađe bilo kakav nerazmjer, bez obzira ne prijetnje, porez se mora platiti.

Jeste li nakon toga dobili policijsku zaštitu?

- To je bila procjena policije. Ured vodi istrage i bavi se velikim poreznim prevarama. Riječ je o višemilijunskim iznosima koje godinama unutar sustava nitko nije istraživao. Bit će zanimljivo vidjeti i što se nalazi na računima u Švicarskoj i Austriji jer od njih još nismo dobili podatke, a zna se da najveći broj hrvatskih građana štedi upravo tamo. Poanta je da naglasak nije više na malim obrtnicima koji nisu izdali račun za kuglicu sladoleda, nego na ovakvim velikim slučajevima.

Odlučno naprijed

Je li jedan od takvih slučajeva i afera s braćom Mamić i možemo li očekivati još takvih sličnih istraga kada je nogomet u pitanju?

- Ne mogu komentirati to jer su provjere u tijeku. No, sve velike transakcije bit će istražene. Svi koji imaju tako velike transakcije i imovinu morat će proći provjeru. I tu nema biranja po imenima. Za mene postoji samo OIB i transakcija. Ovo je ured koji se bavi velikima i zato je tako i nazvan. Tu nema mjesta politici i ne može ni biti jer se kontroliraju bankarske transakcije, sve je dokumentirano.

Kažete da ste dobili zaštitu zbog toga što radite na tako velikim slučajevima. Imaju li i ostali iz ureda takvu zaštitu?

- O tome ne mogu govoriti. Mislim da dugoročno to neće biti potrebno jer će to postati redovni posao kao i svaki drugi. Ali, kad sam postao ministar znao sam da to neće biti lagan posao. I odlučan sam u rješavanju problema kako bi Hrvatska išla naprijed. Ništa nas neće pokolebati jer je naš posao osigurati građanima bolji život.

Koliko vam u tom obračunu s bankarima pomaže činjenica da ste i sami radili u tom sektoru?

- Drago mi je da sam privremeno bio u tom sektoru, jer sam radio i u kemijskoj industriji, trgovini, proizvodnji, predavao na fakultetima... Ja sam taj koji jako dobro poznaje bankarski sektor i sigurno lakše uočavam neke nepravilnosti. Vjerojatno mi je to pomoglo i kod rješavanja problema sa švicarcima.

Najaktualnija je tema financijska kriza u Grčkoj. Često i nas uspoređuju s njima. Ne znam jeste li vidjeli mjere koje Grci moraju ispuniti i bi li Hrvatska pristali na tako nešto?

- Bez obzira na to što nas uspoređuju s Grčkom, nismo u istoj situaciji. Financije kakve smo imali ranije, stvar su prošlosti. U protekle tri i pol godine sredili smo nered koji smo zatekli 2011. Naš posao još nije gotov, imamo puno toga za napraviti, ali danas se gospodarstvo kreće u pravom smjeru. Hrvatski građani podržavaju uvođenje reda u državu. To je pokazala i fiskalizacija koju podržava 90 posto građana. U Češkoj su, primjerice, bili veliki otpori pri fiskalizaciji, a tamo je udio sive ekonomije manji nego u Hrvatskoj. U Švedskoj, recimo, imate situaciju da svi žele plaćati porez jer znaju da se time financira zdravstvo, školstvo, socijala... U Grčkoj to nije slučaj.

Biste li vi pristali na takve mjere koje se traže od Grčke i kakve pouke Hrvatska može izvući iz toga?

- Mjere koje mora ispuniti Grčka nisu potrebne Hrvatskoj, a uostalom pokazalo se da mogu biti i riskantne. Naša Vlada je provodila opreznije mjere štednje kako ne bi ugrozila rast koji je sada postignut, tako će i ostati. Vjerujem da će Hrvatska ispuniti mjere koje je zacrtala i da neće biti sankcija. Poruka je jasna: sve što obećate, morate i ispuniti. A Grčka je dobra pouka za nas jer se neće javljati neke radikalne lijeve i desne ideje koje bi populistički svašta obećavale.

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 11:54