BARIŠIĆ OTKRIVA ZAŠTO JE UKINUT 'MONTIRANI PROCES': 'Tko god bi danas želio ugušiti slobodu medija, bio bi potpuno izvan konteksta'

Jozo Barišić prvi je čovjek kojega je novopostavljeni vršitelj dužnosti glavnoga ravnatelja HRT-a Siniša Kovačić imenovao kada je početkom mjeseca stao na čelo javne radiotelevizije. Poziciju v.d.-a i ravnatelja Poslovne jedinice Program HRT preuzeo je 9. ožujka nakon što je s te dužnosti razriješen Saša Runjić. Dugogodišnji novinar i urednik Informativnog programa HTV-a, iza kojega su projekti poput obilježavanja obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja i posjeta Pape Hrvatskoj, vrlo je brzo počeo s kadrovskim promjenama, a prvi na redu bio je Informativni program. Umjesto Lamije Alečković, na čelo Informativnoga medijskog servisa HRT-a postavio je Katarinu Perišu Čakarun (procedura je takva da Barišić predlaže, a Kovačić imenuje). Uslijedilo je imenovanje Ružice Renić Andrijanić v.d. glavnog urednika HTV-a 1 koja je tu dužnost preuzela od Igora Tomljanovića, a potom je smijenjena gotovo cijela dotadašnja postava voditelja i urednika Dnevnika.

S Jozom Barišićem, kojemu je ovo prvi intervju otkako je preuzeo poziciju vršitelja dužnosti ravnatelja Programa HRT-a, razgovarali smo o novoj kadrovskoj križaljci na Prisavlju, zašto je ukinuo političko-satirični show "Montirani proces" te kakvo je stanje zatekao kada je dobio uvid u poslovnu dokumentaciju svoga prethodnika Saše Runjića.

Kako je došlo do vašeg imenovanja i jeste li se premišljali kad vam je ta dužnost ponuđena?

- Na Hrvatsku radioteleviziju došao sam 1993. godine, prošao audiciju i ostao na Prisavlju cijeli svoj radni vijek. Želim kući i svim njezinim zaposlenicima, svima nama kojima je HRT i dio života, bolji program i bolje uvjete rada. Godinama ukazujem na stvari koje nisu dobre i sada kad mi se pružila prilika da mogu utjecati na to, da ih mogu popraviti, bilo bi nevjerodostojno od mene da kažem - e, sad ipak ne bih, malo sam se šalio!

S obzirom na to da je vaša dužnost po samoj definiciji privremena, imate li ambiciju i nakon isteka šest mjeseci nastaviti raditi kao ravnatelj Programa?

- Trenutačno imam ambiciju raščistiti sve financijske dubioze koje zatječem i otkrivam na dnevnoj bazi, no na kojemu god mjestu bio, trudit ću se da ova kuća ide naprijed te da se radi profesionalno i pošteno. Prvoga dana kada sam ulazio u ured ravnatelja Programa HRT-a, ispred ureda su me dočekali revizori. I tako smo krenuli korak po korak, ugovor po ugovor, stavku po stavku. Moram priznati da sam doista, ali doista ostao zatečen time što sam nalazio i još uvijek nalazim. Samo na jednom projektu u nekoliko posljednjih godina financijska izvješća ne mogu utvrditi gdje je utrošeno približno 18 milijuna kuna.

Iz političkih kružoka može se čuti da ste bili kandidat na kojemu je Most inzistirao. Koliko je u tome istine?

- Na HRT sam došao prije 23 godine, nakon audicije koja je trajala tri mjeseca i na koju se prijavilo više od 900 kandidata. Izabrano je nas 33. Nakon dvije godine učenja zanata u 'Zagrebačkoj panorami' svi smo dobili stalni posao. Prošao sam gotovo sve redakcije, radio razne projekte te mislim da je to što me pitate potpuno irelevantno. Ipak, ako je netko inzistirao na mojem imenovanju, to svakako godi jer znači da je moj rad prepoznat.

Koji su konkretni razlozi zbog kojih ste, primjerice, smijenili Igora Tomljanovića i Lamiju Alečković, a iz Dnevnika maknuli Sanju Mikleušević Pavić i druge voditelje urednike?

- Mislim da svatko ima pravo birati tim s kojim želi ostvariti neki cilj. Moj je cilj što bolji i sadržajniji program, u potpunosti okrenut temeljima javne televizije, odnosno objektivnosti, nepristranosti i vjerodostojnosti. Ne želim se uopće nadmetati i utrkivati s komercijalnim medijima. Ne moramo biti prvi, ali zato gledatelji moraju znati da će na HRT-u dobiti vjerodostojnu i točnu informaciju, potpuno objektivnu i bez ikakva favoriziranja.

Zašto je prioritet u imenovanju novih ljudi bio uglavnom informativni dio programa?

- Upravo sam vam odgovorio: to je ono po čemu gledatelji najviše prepoznaju naš program. A tu su promjene bile nužne i hitne. Niz primjedbi naših gledatelja, za koje i radimo program, upućivao je na to da moramo poraditi na kvaliteti programa i profesionalizmu. Naše društvo nije jednoobrazno ni unisono, a u Informativnom programu prevladavalo je mišljenje samo jedne strane. Žao mi je što desetak imena Informativnog programa u javnosti predstavlja cijeli HRT. HRT je puno, puno više od IMS-a: dječji, obrazovni, religijski, dramski, dokumentarni i svi ostali sadržaji i ljudi koji u njima pošteno i marljivo rade svoj posao, to je HRT.

Kakav je dosad bio Dnevnik HRT-a prema vašem mišljenju?

- Prvo, trčali smo, kao što sam već rekao, za onime što rade komercijalne televizije. Mjerenje gledanosti je lijep poslić, ali ja bih radije da budemo vjerodostojni. Drugo, nije bio objektivan. Uvijek morate sagledati nešto iz više kutova. Treće, smatram da u u informativnoj emisiji nema mjesta za komentare voditelja. Često nam je izbor događaja i način na koji smo ih pratili bio bez kriterija.

A koliko ima istine u nagađanjima da će se središnji Dnevnik vratiti u stari termin od 19.30 sati i koji su planovi po pitanju te perjanice Informativnog programa HTV-a?

- Ne, trenutačno ne razmišljamo o tome. Ostalo sam već rekao - želimo vratiti informaciju u srž svega, i to pravu, objektivnu, punu informaciju. Onu koja daje odgovor na pet temeljnih novinarskih pitanja, tzv. 5 W. U tom su smislu promjene već vidljive: nova lica, kvalitetna i objektivna informacija.

Gledatelji su najburnije reagirali, ako je suditi prema reakcijama na društvenim mrežama, na smjenu Maje Sever s mjesta voditeljice Odjela redakcije Hrvatske uživo. Zašto je Maja Sever smijenjena i koja će na kraju biti sudbina HUŽ-a, hoće li ta emisija opstati na programu?

- Nisam primijetio te reakcije. Maja Sever i dalje vodi i uređuje emisiju Hrvatska uživo, nitko nije smijenjen. I sam sam godinama uređivao i vodio tu emisiju i mislim da je ona pravi primjer onoga što javni sadržaj na javnoj televiziji treba biti.

Foto: Neja Markičević/EPH

Dobrom dijelu kulturne zajednice, pa i šire, ne sviđa se micanje Deana Šoše s mjesta glavnog urednika HTV-a 3 jer gledanost tog programa raste, a većina kritičara hvali kvalitetu sadržaja. Što će biti sa Šošom i s Trećim?

- S Trećim programom HTV-a neće biti baš ništa, neće nikamo otići, ostat će tamo gdje je, manje više takav-kakav jest. Dopustite mi da imam pravo na njegovu čelu vidjeti i druge kvalitetne ljude, dugogodišnje televizijske profesionalce koji će, jednako kao i kolega Šoša, udahnuti cijelom programu novu kvalitetu. Kolega Šoša je napravio puno, ali to ne znači da doživotno mora ostati čelni čovjek Trećeg programa HTV-a. I ja sam radio sve - od izvješćivanja s tržnice do posjeta Vatikanu. Kad završi ova epizoda, možda i ja odem kao novinar na Treći program HTV-a, tko zna... Što se tiče dijela kulturne zajednice koja zagovara ostanak kolege Šoše, postulati se znaju. Ne biram ja prve ljude njihovih udruženja i udruga, nego oni među sobom, pa zašto bi to pravo bilo meni osporeno. Kolega Šoša i neki drugi urednici ostaju urednici na drugim projektima, programima ili redakcijama.

Zapravo, čim su krenule prve smjene na Prisavlju (ona Gorana Radmana te zatraženo smjenjivanje Vijeća za elektroničke medije), krenule su i kritike, pa tako i one od predstavnice OESS-a za slobodu medija Dunje Mijatović koja je izjavila kako 'te odluke vlasti izazivaju ozbiljnu zabrinutost za ukupno stanje slobode medija u zemlji'. Kako to komentirate?

- Tko god bi danas želio ugušiti slobodu medija, bio bi potpuno izvan konteksta. Prvo, znate onu da se Reuters ne može zaustaviti. Pa, tko će danas spriječiti bilo kakvu informaciju da iziđe na svjetlo dana? Toliko smo umreženi i brzi da je to potpuno nemoguće. Drugo, s kojim ciljem? Što dobivate cenzurom, zataškavanjem, progonom novinara? Moramo naučiti biti društvo dijaloga i svi poraditi na kvalitetnijoj komunikaciji. Što se mene tiče, radit ću vrlo transparentno. Javnost, naši gledatelji koji nam plaćaju pristojbu, ima pravo znati što radimo njihovim novcem i kamo on ide. Gledanost, cijena i javna vrijednost, to je ono što me zanima. Inače, pitam se gdje je bila gospođa iz OESS-a prije četiri godine kad su ljudi smjenjivani i kad se donosio Zakon o HRT-u koji je ravnatelju dao faraonske ovlasti?

Vršitelju dužnosti glavnog ravnatelja Domagoju Novokmetu, a time i bivšoj vlasti, spočitavalo se da je nakon imenovanja u srpnju 2012. u samo nekoliko dana s dotadašnjih ravnateljskih, uredničkih i voditeljskih mjesta smijenio 40-ak ljudi. Sada ste i vi, a pod time podrazumijevam i vašeg novog šefa Sinišu Kovačića, na pola puta jer je smijenjeno 20-ak ljudi. Kako to objašnjavate?

- Nema tu velike filozofije: svatko bira suradnike s kojima želi raditi. Naravno da mi sad možete spomenuti BBC na kojemu se s promjenom vlasti ne događaju promjene urednika. No, jednako tako, tadašnjemu v. d. glavnoga ravnatelja Novokmetu, tijekom čijega su kratkog mandata provedene velike smjene, danas nije pala ni vlas s glave. Toliko o čistkama danas.

Kako je vama osobno bilo raditi u protekle četiri godine? Jeste li doživljavali cenzuru, šikaniranje, bili na ledu?

- Radio sam na Četvrtome programu HTV-a, vodio jutarnje vijesti, često ustajao u 5 ujutro, ali i to je dio novinarskog posla i nisam imao problem s tim koliko ću biti na ekranu i hoće li me prepoznati gospođa u dućanu. No, odnos prema zaposlenicima, pa tako i prema meni, bio je krajnje ponižavajuć i uvredljiv. Detalja se ne želim niti prisjećati. Unatoč tome, nema gorčine. Neću dopustiti da ijedan urednik koji neće ostati u mojem timu, premda su to mnogi očekivali, prođe to što smo ja i neki moji kolege prošli u tom mučnom razdoblju, ljudski i profesionalno. Svima kojima je istinski stalo do ove kuće moja su vrata otvorena da zajedno unaprijedimo program. Ja na HRT-u želim dočekati mirovinu, ali na HRT-u koji će imati ugled i biti javni medijski servis svih građana.

Trenutačno je program, ono za što ljudi i plaćaju TV pristojbu, u drugom planu. No, neke programske poteze uspjeli ste u ovo kratko vrijeme napraviti. Jedan od njih je ukidanje 'Montiranog procesa'. Zbog kojih je konkretno razloga ta emisija maknuta s programa, odnosno čime je to konkretno News Bar 'raspirivao vjersku, nacionalnu i drugu netrpeljivost'?

- Upravo suprotno. Zbog gledatelja koji plaćaju pristojbu program je u prvom planu jer ga trebamo raditi za njih, a ne za neke uske političke i interesne skupine. I upravo zbog gledatelja treba reći da oni jednu epizodu 'Montiranog procesa' plaćaju 209 tisuća kuna. I zbog financijskoga stanja u kući, koje nije ni približno onome kako ga je bivša Uprava predstavljala, mi smo prisiljeni štedjeti. I ovako smo uštedjeli milijun kuna. Treba reći da je 'Montirani proces' kao vanjska produkcija na HRT stigao direktnim pozivom bivšeg ravnatelja Programa HRT-a. A što se dogodilo sa spornom epizodom? Urednica je odbila autorizaciju scenarija jer je jedan skeč nosio naslov 'Židovi će sravniti cijeli svijet'. Ugovorno je pravo HRT-a da to učini ako što smatra spornim. Bez obzira na žanr, HRT kao javni servis ima odgovornost za sve izrečeno u svojem programu.

Koji nas noviteti očekuju kada je u pitanju program?

- Premda dolazim iz kreativnog osoblja HRT-a, nažalost još uvijek se ne mogu početi baviti programom. U prvih pet dana dva puta mi je pozlilo nakon saznanja kako se trošio novac. Čini se kako bi za mjesto urednika programa trenutačno bila nužna osoba neke druge struke. No, više o tome reći će neki drugi ljudi iz nekih drugih institucija. U tijeku je unutarnja i vanjska revizija svih projekata, putnih naloga, ugovora i aneksa.

Što je s vanjskim produkcijama, točnije potpisanim ugovorima koji čekaju na potpis nakon prošlogodišnjih natječaja? Jeste li uspjeli proučiti tu dokumentaciju? Naime, natječaj je jako dugo trajao, postojale su svakakve insinuacije u vezi s njim, posebno kad je riječ o seriji od 50 nastavaka koja je navodno izazvala prijepor između tadašnjeg vodstva Programa i Produkcije?

- Ne mogu još ništa najaviti, moram prvo vidjeti koliko za što imamo novca, ali svakako bih volio vratiti HRT HRT-u. To znači da smatram kako imamo dovoljno resursa da sami proizvodimo većinu kvalitetnog programa, a vanjsku produkciju koristimo u zakonskim okvirima. Odluke o tome moći ću donijeti tek nakon potpunog uvida u poštivanje procedure i stvarno financijsko stanje kuće, a prema prvim pokazateljima, to je gore nego što sam mislio. Puno gore.

Što je najbolnija točka programa HRT-a te što će vam idućih mjeseci biti u fokusu interesa?

- Najbolnija su točka neke odluke koje graniče sa zdravim razumom, primjerice da je netko zabranio reklame u najskupljim minutama našeg programa, na čemu je naš marketing godišnje gubio desetak milijuna kuna. Ukidanje te zabrane bila je druga odluka koju sam prvi dan, nakon onoga razgovora s Revizijom, donio. Prva je bila vraćanje crvenih kvadratića na logotip HRT-a. Ovom prigodom zahvaljujem gospodinu Ljubičiću, dizajneru našeg logotipa, s kojim smo to u telefonskom razgovoru na obostrano zadovoljstvo riješili, pa i izbjegli sudski spor.

Formalno pravno i dalje ste član Programskog vijeća HRT-a, onoga istog tijela kojemu je novi ministar kulture zamjerio da nije dobro obavljalo svoj posao. Kako to komentirate i kad se povlačite iz Vijeća?

- Iz Vijeća sam se povukao stupanjem na dužnost v.d. ravnatelja Programa HRT-a. Svoju pismenu ostavku ponudio sam predsjedniku Vijeća Bruni Kragiću. Nažalost, ovo tijelo na HRT-u ima samo savjetodavnu ulogu. Nadam se da će se novim Zakonom o HRT-u i to promijeniti.