AKO MOŽE ZAGREB... Obersnel: Split, Rijeka i Osijek zbog mene dobivaju status županija

RIJEKA Sredinom svibnja ove godine splitski gradonačelnik Ivo Baldasar i njegov riječki kolega Vojko Obersnel, uz podršku prvog čovjeka Osijeka Ivana Vrkića, pokrenuli su inicijativu kojom su tražili preustroj hrvatske lokalne i regionalne samouprave. U kratkim crtama, osnovna polazišta njihove platforme dala bi se svesti na ideju da Split, Rijeka i Osijek kao tri najveća grada u Hrvatskoj trebaju imati ovlasti kakve ima Grad Zagreb koji funkcionira samostalno, izvan sustava županija.

Već je u inicijalnim razgovorima ministar uprave Arsen Bauk podržao tu inicijativu koja, prema njegovoj najavi, uskoro prelazi u Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji Vlada trenutačno priprema i na dnevnom redu trebao bi se naći za tjedan do dva. Prelazak ovlasti sa županija na velike gradove omogućen je već, kako je svojedobno objasnio Arsen Bauk, i člankom 134 Ustava RH, a to podržava i postojeći Zakon o lokalnoj samoupravi u člancima od 19a do 22, uz suglasnost ministra. Prema onome što je ministar Bauk najavio, veće ovlasti dobivaju gradovi koji imaju više od 100 tisuća stanovnika, a to su, baš kao što su tri gradonačelnika i predlagala, Split sa 178.192 stanovnika, Rijeka s njih 128.735 i Osijek sa 107.784. Status Zagreba, koji je te ovlasti i dosad uživao, ostaje isti, a prema Baukovim riječima, ako se praksa pokaže dobrom, u budućnosti se može očekivati i snižavanje granice na manje od 100.000.

Već u samom startu inicijativa gradonačelnika naišla je na podijeljena mišljenja. Trenutačno uživa podršku Udruge gradova i Udruge općina, ali joj se žestoko usprotivila Zajednica županija, što je bilo i očekivano. Naime, usvajanjem zakona županije će izgubiti dobar dio kolača iz državnog proračuna, a radi se o redistribuciji moći koja bi se mogla iščitati kao prvi korak prema smanjenju broja i utjecaja jedinica regionalne samouprave kojih je u Hrvatskoj, slažu se mnogi, ionako previše.

Od početka svojeg mandata Vojko Obersnel pokazao se kao žestoki kritičar centralizacije Hrvatske, a različiti pogledi na funkcije gradova i županija često su dovodili do sukoba s njegovim stranačkim kolegom Zlatkom Komadinom, prvim čovjekom Primorsko-goranske županije kojoj Rijeka uskoro više neće pripadati. Argumentacija za kojom je Obersnel posezao jest činjenica da, primjerice, Rijeka, s obzirom na broj stanovnika, od županije ne dobiva razmjerno onome što građani kroz poreze, prireze i doprinose ulažu te da bi samostalnost osigurala bržu i učinkovitiju organizaciju službi koje su dosad bile pod županijskom jurisdikcijom. S Obersnelom smo razgovarali o svemu što novi zakon donosi većim gradovima, kao i o onome što je vladajuća koalicija propustila učiniti za decentralizaciju države.

Ministar Arsen Bauk najavio je skoro donošenje novog Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Je li to pobjeda vaše i Baldasarove inicijative, odnosno je li predloženi zakon u potpunosti usvojio ono što ste predlagali? Što je izostalo u zakonu?

- Ne mislim da u ovoj priči postoje pobjednici ili gubitnici jer su najavljene izmjene zakona koji regulira lokalnu i regionalnu samoupravu logične i potrebne kako bi se unaprijedila kvaliteta života u velikim gradovima. Naime, gradovi će, prema najavljenim izmjenama zakona, moći bolje raspolagati resursima i bit će efikasniji. Uvjeren sam da će to biti i korak prema podizanju kvalitete ustanova koje iz nadležnosti županija prelaze pod ingerenciju gradova - novac koji sada država daje za, primjerice, domove zdravlja ili domove umirovljenika, umjesto županija raspoređivat će gradovi koji najbolje znaju što je na njihovu području potrebno. Isto tako, novac koji, primjerice, građani Rijeke izdvajaju za zdravstvo, sada će biti pravednije raspoređen, odnosno veći dio tog novca bit će uložen u podizanje kvalitete života na području grada u kojemu žive. S druge strane, županije će se nakon izdvajanja dijela ovlasti koje sada imaju, a koje se tiču velikih gradova, moći kvalitetnije posvetiti manjim sredinama koje nemaju kapaciteta same brinuti o primarnoj zdravstvenoj zaštiti ili obrazovanju svojih stanovnika.

Hoće li novim zakonom biti regulirano, odnosno usvojeno sve ono što smo kao čelnici velikih gradova tražili, vidjet ćemo kada zakon bude donesen.

Što vas je potaknulo na pokretanje te inicijative?

- Prije svega, treba reći da se radi o dvadesetak godina staroj inicijativi koja postoji otkad su ustrojene županije i gradovi na ovakav način kakav danas poznajemo. Naime, tada ustrojena podjela ovlasti je nelogična i ustvari koči određene segmente razvoja velikih gradova koji imaju kapacitete sami upravljati svojim potencijalima. Prije nekoliko mjeseci ta je inicijativa ponovno došla u prvi plan i nadam se da su najavljene izmjene zakona samo početak te da idemo u smjeru konačne decentralizacije zemlje.

Osim ovlasti na području zdravstva i prostornog planiranja, koje bi se još odgovornosti i prava novim zakonom prebacili na gradove?

- Svakako bi to trebale biti i djelatnosti socijalne skrbi, primjerice upravljanje domovima za umirovljenike, te ovlasti u sustavu obrazovanja, točnije upravljanje srednjim školama na području grada.

Koliko su uopće domovi zdravlja i prostorno planiranje u ovlasti županija bili problem za gradove?

- Koliko je takav ustroj problematičan za pojedini grad, ovisi i o odnosu županije prema svom središtu pa nije svugdje isto. Primjerice, događa se da novac koji županijama država transferira za domove zdravlja, one ne distribuiraju uvijek jednako: u velike gradova ne ‘vraćaju’ uvijek količinu novca koja je proporcionalna poreznim davanjima stanovnika tih gradova. A veliki gradovi imaju više stanovnika pa su im stoga potrebni i znatno veći kapaciteti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. No, svjesni smo da dio sredstava treba biti solidarno usmjeren prema sredinama s manjim fiskalnim kapacitetom.

Kakva je konkretna korist za gradove, odnosno što će građani od primjene novog zakona primijetiti u svakodnevnom životu?

- Vjerujem da će prije svega profitirati ustanove koje iz nadležnosti županija prijeđu u nadležnost gradova. Podizanje kvalitete rada tih ustanova utjecat će i na kvalitetu života građana.

Imaju li Rijeka, Split i Osijek dovoljne fiskalne kapacitete za preuzimanje novih obaveza koje proizlaze iz zakona?

- Kada Rijeka, Split i Osijek preuzmu dio nadležnosti koje sada obavljaju županije, očekujem i da će se sredstva koja u tu svrhu sada pripadaju županijskim proračunima preusmjeriti u proračune gradova. U protivnom ta reforma nema smisla. Konkretno, država sada županijama uplaćuje sredstva za upravljanje domovima zdravlja ili, pak, za srednje škole, a kada te ili neke druge ovlasti budu imali gradovi, ta bi sredstva trebala i pripadati gradovima. Dakle, s preuzimanjem dodatnih ovlasti neće biti nikakvih dodatnih opterećenja za građane ni za proračune gradova, riječ je samo o preraspodjeli novca.

(...)

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg