50 godina pilule koja je promijenila svijet

Kada je 1971. godine napunila 20 godina, feministica i mirovna aktivistica Rada Borić počela je koristiti tabletu protiv začeća.

- Bila sam studentica koja je iz provincije došla u Zagreb i o piluli sam saznala od dvije kolegice sa studija, Zagrepčanke. One su me i prvi put odvele ginekologu, koji nam je rekao: Odlično što ste počele dolaziti ginekologu kao mlade. U hodniku su mnoge žene koje su se razboljele i dobile rak jer se nisu brinule o svome tijelu - prisjetila se Rada Borić kako se kao studentica odlučila za uzimanje antibaby pilule.

Vlasništvo nad tijelom

- Tada nisam teorijski promišljala što znači biti vlasnica svoga tijela. Također, pilulu nisam vezivala uz seksualne slobode - tada sam imala jednog partnera, svoga prvog dečka - nego sam je shvaćala kao zaštitnu mjeru. Nisam tada ni pomišljala da pilulom samo žene preuzimaju odgovornost za moguće neželjene posljedice. Meni je, kao i mnogim mladim ženama, bio puno važniji osjećaj sigurnosti da ne mogu neželjeno zatrudnjeti na početku studija - ispričala je Rada Borić, pripadnica jedne od prvih generacija mladih žena u Hrvatskoj koje su počele koristiti tabletu protiv začeća. Naime, nakon što je 1960. godine američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila Enovid, prvu tabletu za kontrolu rađanja, famozna antibaby pilula pojavila se 1961. godine u Europi, a zatim nakon 1965. godine i u Hrvatskoj.

- PIlula je najprije došla u gradske sredine, a mi mlade žene u sveučilišnim krugovima međusobno smo razmjenjivale iskustva o tome kako se naše tijelo osjeća s pilulom i bez nje. To nismo mogle čuti od naših majki, koje su se od neželjene trudnoće pokušavale zaštititi raznim ‘narodnim’ metodama - ispričala je Rada Borić.

Žene, ali i muškarci, od pamtivijeka su pokušavali spriječiti neželjenu trudnoću. Drevni su Egipćani učili žene kako da se od začeća štite smjesom meda, datulja i bagrema, a Aristotel je kao spermicide preporučavao cedrovo i tamjanovo ulje.

Legenda kaže da je uporaba kondoma zaživjela sredinom 17. stoljeća, kada je stanoviti liječnik Condom opskrbljivao engleskog kralja Charlesa II. prezervativima od životinjskog tkiva kako bi ograničio broj njegove izvanbračne djece. No, na ideju o “čudesnoj” tableti s pomoću koje će se moći spriječiti neželjena trudnoća došla je 1912. godine američka aktivistica Margaret Sanger, uvelike ponukana i obiteljskom tragedijom. Rođena u katoličkoj obitelji, Margaret je mlada ostala bez majke, koja je umrla u 50. godini života nakon 18 trudnoća i rađanja jedanaestoro djece. - Ti si doveo do ovoga. Majka je umrla jer je previše rađala - optužila je Sanger oca, a zatim svoj život posvetila kontroli rađanja.

Presudni događaj zbio se 1951. godine kada je Sanger upoznala dr. Gregoryja Pincusa, liječnika i znanstvenika na Harvardu koji je, eksperimentirajući na životinjama, spoznao da se injekcijama progesterona može blokirati ovulacija. Prethodno je kemičar Carl Djerassi, podrijetlom Židov iz Austrije, u Meksiku sintetizirao prve tablete na bazi progesterona.

Klinički pokus na ženama

Pincus je suradnika našao u dr. Johnu Rocku, specijalistu za liječenje neplodnosti, inače katoliku i ocu petero djece. Njih dvojica su zatim 1956. godine odlučili testirati tabletu za kontrolu rađanja tijekom kliničkog pokusa u kojem je sudjelovalo 50 žena u Portoriku. Tableta se pokazala učinkovitom u blokiranju ovulacije, a 1957. godine FDA ju je odobrio za tretman menstrualnih tegoba. Dvije godine kasnije tvrtka Searle zatražila je da se pilula po imenu Enovid odobri i kao tableta protiv začeća, što je naposljetku FDA učinio 9. svibnja 1960. godine.

Duh oslobađanja

U početku je pilula bila dostupna samo udanim ženama na liječnički recept, no duh oslobađanja koji je nudila nije se mogao zaustaviti. Mala, ali moćna pilula, prvi lijek u povijesti medicine koji nije stvoren kako bi se liječilo bolesne ljude, krenula u 50-godišnji osvajački pohod po Americi i svijetu. Već 1961. godine više od milijun američkih žena koristilo je antibaby pilulu, a sedam godina kasnije 12,5 milijuna žena diljem svijeta. Danas u svijetu pilulu koristi više od 100 milijuna žena.

- Antibaby pilula je definirala 20. stoljeće - ustvrdio je u prosincu 1999. godine ugledni britanski tjednik Economist, koji je famoznu tabletu proglasio najvećim znanstvenim napretkom u 20. stoljeću. Kontracepcijska pilula bila je sredstvo koje je utjecalo da se seks odvoji od biološke reprodukcije. Omogućivši ženama da u seksu uživaju bez straha od neželjene trudnoće, antibaby pilula dovela je do seksualne i socijalne revolucije u drugoj polovici 20. stoljeća.

- Hormonalna kontracepcija je neizmjerno unaprijedila, gotovo omogućila planiranje obitelji i time pomogla neovisnosti žena i postizanju ravnopravnosti spolova. Time je, ne treba zaboraviti, omogućila ne samo društvenu i kulturnu modernizaciju nego i brzi gospodarski napredak, poglavito kroz intenziviranje ženskih obrazovnih i profesionalnih postignuća - komentirao je prof. Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Štulhofer smatra da je, u kulturološkom smislu, pilula potaknula ne samo smanjivanje, a ponegdje i nestajanje razlika u pravima i dužnostima spolova nego i omogućila demokratizaciju požude, odnosno izjednačavanje seksualnih prava žena i muškaraca. - Pravo žene na užitak - što je dovelo do golemih promjena u seksualnoj kulturi razvijenih zemalja - inovacija je koja je postala javno dobro tek u posljednja tri ili četiri desetljeća, u velikoj mjeri zahvaljujući nizu promjena vezanih uz dostupnost hormonalne kontracepcije - dodao je Štulhofer.

U Americi je antibaby pilula uvelike dovela do promjena na tržištu radne snage. Dok je 1960. godine američka žena u prosjeku imala 3,6 djece, 1980. godine ta je brojka pala ispod dva.

Nagla emancipacija

- Postoji čvrsta veza između pilule i obiteljske strukture kakvu vidimo danas, kada 22 posto žena zarađuje više od svoga supruga. Sedamdesetih godina 70 posto žena koje su imale djecu mlađu od šest godina bile su kućanice, a samo 30 posto žena je radilo. Danas se sve obrnulo - izjavila je za magazin Time Terry O’Neil, predsjednica američke Nacionalne organizacije za žene (NOW).

Rada Borić, pak, misli da u Hrvatskoj pilula nije proizvela tako dramatičan emancipatorski učinak. - Mislim da je stroj za rublje u našim krajevima više pridonio ženskoj emancipaciji nego pilula. Mnogo je žena bilo na tržištu rada, s pilulom ili bez nje. U socijalizmu su žene nominalno bile ravnopravne s muškarcima iako na tržištu rada nije bilo tako. Kad sam se prvi put zaposlila, direktor je pitao jednu mladu ženu namjerava li rađati, što je danas zakonom zabranjeno - ispričala je Rada Borić.

Prema nekim istraživanjima, u Hrvatskoj tabletu protiv začeća koristi do 11 posto žena, što je puno manje nego na zapadu. Primjerice, u Nizozemskoj pilulu koristi oko 50 posto, a u Njemačkoj oko 40 posto žena. Malo je veći broj korisnica oralne kontracepcije u Zagrebu.

- Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, u Zagrebu 12 posto mladih žena u dobi od 17 do 25 godina koristi tabletu protiv začeća. To nisu samo Zagrepčanke nego i djevojke koje su tu školuju. Još šest posto mladih koristi pilulu i kondom - rekla je dr. Marija Džepina, specijalistica školske medicine koja se tridesetak godina bavila spolnim životom i reproduktivnim zdravljem mladih.

- Kada sam se početkom osamdesetih počela baviti zdravljem adolescenata, odmah sam se suočila s problemom srednjoškolki koje su imale pobačaj. Tada je broj pobačaja u toj mladenačkoj dobi bio mnogo veći nego danas jer je u spolne odnose mnogo djevojaka ulazilo bez ikakve zaštite. Bila sam jako zadovoljna što sam tada mogla pomoći djevojkama koje su tek ulazile u spolni život kako bi izbjegle neželjenu trudnoću - prisjetila se dr. Džepina, naglasivši da se njezin stav prema prepisivanju pilule izmijenio tijekom proteklih desetljeća.

Pilula ne štiti od zaraze

- Glavni nedostatak pilule jest da ne štiti od spolno prenosivih bolesti. Prije tridesetak godina, dok su u Europi najčešće spolne bolesti bile sifilis i gonoreja koje se liječe antibioticima, taj nedostak nije bio tako izražen. Danas, kada mladi mogu dobiti cijeli niz opasnih virusnih spolno prenosivih bolesti, uključujući i AIDS, koji je neizlječiv, taj nedostatak postaje značajan. Stoga mislim da je pilula bila jedno od najvećih medicinskih dostignuća 20. stoljeća, ali to se promijenilo s pojavom AIDS-a - rekla je Marija Džepina.

Dok su se uz pojavu prvih generacija antibaby pilule vukle kontroverze oko potencijalnih štetnih popratnih učinaka na zdravlje, današnje tablete imaju neke prednosti jer reguliraju hormonske poremećaje. Nedavno objavljeni rezultati studije Sveučilišta u Aberdeenu koja je pratila 46.000 žena tijekom 40 godina pokazala je da žene koje uzimaju antibaby pilule imaju znatno manje šanse da obole od raka, srčanih oboljenja i moždanog udara.

- Kad bi me djevojke pitale kako pilula utječe na zdravlje, uvijek sam odgovarala da ona najčešće ne izaziva nikakve popratne pojave kod mladih, zdravih i plodnih žena koje ne puše. Nažalost, danas mnoge djevojke puše i, k tome, imaju problema s težinom - istaknula je Marija Džepina, koja smatra da je pilula pomogla ženama, ali i oslobodila muškarce odgovornosti za neželjenu trudnoću. Slično misli i Rada Borić.

Plodnost je bogatstvo

- Koliko god se činilo da je pilula imala emancipatorsku ulogu, sva je odgovornost za neželjenu trudnoću prebačena na žene. Kad sam bila mlada, o tome nisam razmišljala, ali danas pomalo osjećam ljutnju jer u posljednjih 50 godina nije izmišljena i pilula koju bi koristili i muškarci - rekla je Rada Borić i istaknula da danas, kao i u doba njezine mladosti, ne postoji pravodobno seksualno obrazovanje mladih.

Marija Džepina smatra da mladi ljudi, pogotovo djevojke, o kontracepciji uče uglavnom iz medija. Stoga, iako je u mirovini, često drži predavanja u školama i đačkim domovima.

- Pilula je omogućila da mlade žene brže i lakše ulaze u spolne odnose, a pritom još nemaju svijest o širenju spolno prenosivih bolesti koje se, za razliku od onih kad sam ja počela raditi, teže dijagnosticiraju. Također, pokušavam mlade poučiti da je plodnost bogatstvo koje smo dobili i da je valja sačuvati za razdoblje kad požele biti roditelji - zaključila je Marija Džepina.