Na današnjem obilježavanju Dana antifašističke borbe i 80. godišnjice osnutka Prvog sisačkog partizanskog odreda u Brezovici kraj Siska Vlada RH prvi je put bila nositelj organizacije, prvi put joj je nazočio Andrej Plenković kao premijer, te se tamo prvi put nakon dugo vremena i velikog broja otrovnih strelica razmijenjenih preko medija premijer susreo s predsjednikom Zoranom Milanovićem.
Pri dolasku je predsjednik Milanović predsjedniku Vlade Plenkoviću i njegovim potpredsjednicama Tomi Medvedu, Davoru Božinoviću i Borisu Miloševiću te ministru znanosti Radovanu Fuchsu dobacio: "Gdje ste, partizani?" Oni su ga ignorirali.
Uslijedilo je protokolarno polaganje vijenaca, izaslanstvo predsjednika pod spomenik je položilo i crvene karanfile, a Vladina delegacija i upaljene lampione s hrvatskim nacionalnim simbolima. Premijer je već sjedio kad mu je prišao predsjednik i pružio ruku.
- Što je, Plenki, jesi li glasao za mene? - rekao je Milanović, referirajući se na intervju koji je dao Večernjem listu u kojem je rekao da je 'premijer sigurno na nekim izborima glasao za njega'.
- E, moj Milanoviću, prije bi mi ruka usahla nego da za tebe glasam - uzvratio je premijer nakon čega je iz džepa izvadio vlažnu maramicu i obrisao ruke.
"Kroz zube"
Predsjednik je tada sjeo do premijera, kako je to odredio protokol, te su onda razmijenili još nekoliko rečenica. Nismo mogli čuti taj dio razgovora, pričali su "kroz zube", pritom se ne gledajući. Dojam je da je Milanović potencirao, a Plenković uzvraćao.
Prilikom predstavljanja gostiju Milanović je burno pozdravljen pljeskom, prilikom izlaska na binu nekoliko stotina okupljenih mu je skandiralo "Zoki, Zoki", a samo malo manje burna podrška upućena je bivšim predsjednicima Stjepanu Mesiću i Ivi Josipoviću.
Uglavnom se radilo o starijoj populaciji sa šireg sisačkog područja, ali se moglo vidjeti i dosta vozila iz dalmatinskih gradova. Neki su imali antifašističke simbole, bilo je partizanskih kapa te majica s likom maršala Tita.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin prvi je održao govor, rekavši da je dobro da se "obilježavanje odvija u organizaciji Vlade RH, ali nije dobro da nam je trebalo punih 30 godina da bi se sjetili kako je njezina dužnost sve datume vezane uz antifašističku borbu tretirati kao državne praznike".
- Upisati u kalendar i okrenuti glavu - nije dovoljno. Mora se poštivati ono što je zapisano u Ustavu i ne samo riječima nego i djelima, a to podrazumijeva prestanak revizionizma, podilaženja zabludjelim poklonicima ustaštva, te traži i novi odnos prema NOB-u i sudionicima, kao i prema žrtvama fašizma - kazao je Habulin.
Dodao je da ni njemu nije drago govoriti o ustašizaciji ili fašistoizaciji Hrvatske, ali da smo "predugo šutjeli dok su se u medijima i knjigama, nerijetko i u školskim udžbenicima slijevale bujice laži, mržnje i predrasuda, nemilice se revidirala povijest, te smo odgajali mlade u neznanju, ugrađivali im krive vrijednosti, demonizirali ono bez čega današnje Hrvatske ne bi bilo".
Zatvaranje podjela
- Prihvatili smo podmuklu shemu po kojoj je sjena zločina koje su nedvojbeno počinili pobjednici na samom kraju Drugog svjetskog rata bačena na cijelu epopeju NOB-a kako bi je diskreditirala, zasjenila i osudila na progon i zaborav i sve njezine sudionike i njihovog vrhovnog komandanta, maršala Tita - kazao je Habulin nakon čega se prolomio pljesak okupljenih.
Premijer Plenković u govoru je podsjetio kako je ovaj praznik uspostavljen još 1991. godine na inicijativu predsjednika Franje Tuđmana.
- Od ove godine Vlada je nositelj organizacije i njegovog obilježavanja, kao što i priliči državnom prazniku, i tako će biti i u budućnosti, naglasio je Plenković.
U svojem govoru stavio je naglasak na doprinos Hrvata u antifašističkom otporu rekavši kako je "došlo vrijeme da kao društvo trezvenije sagledamo tadašnja zbivanja, da bolje vrednujemo doprinos hrvatskih antifašista u otporu nacizmu, jer ćemo samo tako zatvoriti još uvijek žive podjele u našem društvu i graditi nikad potrebnije jedinstvo" te je pozvao na politiku pomirbe, tolerancije i uključivosti.
Govoreći o osnivanju Prvog partizanskog odreda, rekao je da je među 77 uglavnom Hrvata bio mladi Janko Bobetko koji će kasnije postati general HV-a.
Masovni zločini
- Već u svibnju 1944. godine odlukom ZAVNOH-a formalno je u današnjim granicama utemeljena federalna država Hrvatska, što je imalo dalekosežan i politički značaj za sudbinu i budućnost Hrvatske, ili kako reče Ivan Supek, stvaranje demokratske Hrvatske države usred zaposjednute Europe, u obruču njemačkih i još talijanskih divizija jedinstven je pothvat, koji nedovoljno priznaju povjesničari i pogrešno obaviješten Zapad - kazao je, dodajući da je Hrvatska imala najmasovniji pokret u odnosu na broj stanovnika.
Osvrnuo se i na "poslijeratne zločine Jugoslavenske armije kraj Bleiburga, odnosno masovnih likvidacija razoružanih vojnika i civila duž križnog puta u Sloveniji i Hrvatskoj što je traumatično za brojne obitelji i što je produbilo pogubne podjele u poratnoj Hrvatskoj".
- Tu mislim i na uspostavu totalitarnog jugoslavenskog režima kojim su iznevjereni ideali brojnih hrvatskih antifašista, što se potvrdilo i nakon slamanja Hrvatskog proljeća, na poslijeratne čistke političkih neistomišljenika, poput progona blaženog kardinala Alojzija Stepinca, premda je bio jedan od najhrabrijih pastira Katoličke crkve, koji se u svojim propovijedima javno usprotivio progonima Srba i Židova te mnoge od njih spasio od smrti - rekao je premijer.
Na spomenik Stepinca uslijedile su salve zvižduke te jedna ružna psovka na njegov i na račun blaženika.
Predsjednik Milanović jedini nije čitao s prije napisanoga govora, a dojam je da se dobrim dijelom svojim porukama referirao na govor premijera Plenkovića.
- Istina je voda duboka i nikoga ne bi trebala uvrijediti, ali može zaboljeti. Međutim, u ovoj našoj istini nema ničega bolnog, ona je ustvari lijepa. Teška, krvava, ali lijepa - rekao je Milanović, dodajući "da ne činimo uslugu borcima kada naglašavamo da su to bili Hrvati i da je to bila hrvatska borba, jer su to bili komunisti u borbi za revoluciju, heroji od kalibra, nerijetko grubi i nepravedni".
Također, kontra premijeru kazao je da "naš slavni general Janko Bobetko nije bio u Brezovici već njegova braća Mijo i Drago".
Braća po oružju
- S jedne strane komunistička agitacija, spremnost, organizacijske sposobnosti, i s druge strane, jer hrvatski narod kao takav u tom trenutku nije bio zreo za ustanak, jer je živio u iluziji da je dobio nekakvu svoju državu koja ga je prodala za sitnu banku, i srpski narod Hrvatske, naša braća po oružju u tom ratu - zajedno s hrvatskim komesarima dizali su taj narodni ustanak - rekao je Milanović.
- Hrvatska nije bila na strani pobjednika. Hrvatska je bila na strani istine i dobra - zaključio je Milanović.
