Jednom upornjaku nedostaje polovica kamenih blokova koje čine njegovu osovinu, a stabilnost drugog maštovito je osigurana vertikalno postavljenim komadom betona u rupi, gdje bi se trebao nalaziti polegnuti kamen.
Komadići betona koji padaju s donje strane mostova i voda koja curi niz stupove uzrokujući hrđu koja nagriza njihove metalne dijelove. Oštećena ograda i popucali beton oko temelja. Ovo su samo neki od problema koje je na nadvožnjaku na petlji na Slavonskoj aveniji uočio sudski vještak Žarko Željko koji je s Jutarnjim krenuo u inspekciju.
Zagrebačka petlja pobudila je interes javnosti prošli tjedan nakon što se društvenim mrežama proširila fotografija na kojoj stup izgleda nakošeno, a naizgled postoji i rupa između stupova i ploča.
- Zadnje što bih povjerovao je da su se stupovi doista nagnuli - govori nam Žarko dok nas upoznaje s problemima nadvožnjaka na križanju Slavonske i Držićeve. Navodi kako se to može ustanoviti tek korištenjem preciznih geodetskih uređaja.
Optička varka
Niti ono što se činilo kao rupe koje su pomicanjem nastale između stupova nisu pukotine, nego metalne oplate koje su dio konstrukcije na čijem se vrhu nalaže ležajevi, priča Žarko. Metalne oplate zbog svoje ravne površine zrcale svjetlost, pa mogu prevariti oko. Stoga se, promatrajući fotografije, moglo pomisliti da ozbiljni komadi betona nedostaju. Nije tako.
Iako kod detalja koji su zabrinuli prolaznike ispod i iznad petlje nema ništa sporno, na njoj svejedno postoji mnoštvo nedostataka.
- Vidi se da voda nekontrolirano curi. Po odvodima se vidi da oni nisu napravljeni kako treba, jer voda ne bi trebala curiti po stupu i ispod njega - nabraja Žarko, uperivši prstom u mokri trag i napominjući problem koji može nastati zbog loše odvodnje.
- Ako voda curi na temelj, ona će oslabiti temeljno tlo, omekšat će ga. Što povećava vjerojatnost popuštanja nekog od temelja - objašnjava gledajući u sitne pukotine koje su se počele širiti oko stupa ispod petlje.
Neodržavanja mosta utječe na njegovu otpornost, stoga nas Žarko upozorava da, iako su mostovi građeni da izdrže potrese poput onih koji su lani pogodili Zagreb, zbog neadekvatne brige potres je mogao oštetiti ležajeve koji nisu dobro održavani.
- Ovaj most nije dobro održavan. Ne smije biti hrđe, gore fali komad ograde, tu je nešto štukano. Kad bi se popeli gore, vjerojatno bi bilo začepljenja i dijelova koji fale - nastavio je Žarko primjećivati probleme.
- Sve je tako 'na pola' napravljeno - konstatirao je naposljetku.
Primjer polovičnosti, pa čak i nesavjesnosti je, kaže Žarko, Most slobode u blizini Bundeka koji smo također obišli. Njegova rekonstrukcija, obnova onog vidljivog na mostu, vrijedna oko 27 milijuna kuna, završena je 2019. Priča je to o dva kontrasta - gornjem dijelu mosta podarili su novi asfalt i ogradu, a donji zanemarili.
Polovična rekonstrukcija
- Na što to sliči, sve je tako na pola napravljeno - zaprepašteno je komentirao Žarko i nastavio:
- To je tako, ajmo malo zašmigat, ajmo ofarbat ogradu, a nije napravljeno kako spada do kraja.
Upornjaci na Mostu slobode su, smatra, tragikomični. Kao što smo naveli, jednom je poispadalo kamenje, a drugom su kamen koji pada osigurali betonskim blokom. Osim toga, na segmentu donjeg dijela mosta uočljiv je nedostatak sloja asfalta.
- Gornji dio izgleda odlično. Ograda je nova, zabetoniran je rub koji se raspadao - primjećuje Žarko, nadovezujući se kako su na upornjacima samo malo pobrinuli da kamenje ne strši i stavili komadić betona koji je već pukao. Zato izgleda kao da upornjake nisu niti obnovili, a ispod stubišta za pješake također su vidljiva oštećenja i rupe.
Žarko smatra da bi Grad svake godine trebao vršiti inspekcije mostova i utvrditi probleme. Jedino se konstantnom brigom oni mogu održavati na zadovoljavajućoj razini. Sve dok se zbrinjavanju mostova ne pristupi revno, pomaka neće biti. Kao najveći problem neshvaćanja ozbiljnosti održavanja mostova Žarko izdvaja njihovu političku neatraktivnost.
- Više će političkih bodova dobiti ako sagrade nešto novo nego obnovom mosta - zaključuje.