Europska unija proširit će sankcije protiv Bjelorusije idući tjedan, izjavila je u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom s kojim je razgovarala o covidu-19, klimi i vanjskim poslovima.
"Vrlo skoro početkom idućeg tjedna doći će do proširenja sankcija protiv Bjelorusije", rekla je ona novinarima nakon sastanka dodavši da će se sankcije odnositi na pojedince i entitete.
Diplomati EU-a rekli su da Unija planira nametnuti sankcije za oko 30 ljudi i entiteta, uključujući ministra vanjskih poslova i bjeloruskog zračnog prijevoznika Belaviju.
EU i NATO optužuju predsjednika Aleksandra Lukašenka da koristi migrante kao oružje za pritisak na Zapad slanjem ljudi koji bježe s Bliskog istoka u Minsk, a zatim na granice Poljske i baltičkih država.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko i njegov saveznik, ruski predsjednik Vladimir Putin, okrivili su EU.
Von der Leyen je rekla da su Sjedinjene Države pripremile sankcije protiv Bjelorusije koje će stupiti na snagu početkom prosinca.
"Razmotrit ćemo mogućnost sankcioniranja onih zračnih prijevoznika koji olakšavaju krijumčarenje ljudi prema Minsku, a zatim prema granici EU-a i Bjelorusije", rekla je.
Biden nastoji popraviti odnose s Europom nakon što su veze bile zategnute pod njegovim prethodnikom, bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Bijela kuća je uoči sastanka priopćila saopćila da će dvoje čelnika razgovarati o smjernicama za gospodarstvo kroz zajedničko trgovinsko i tehnološko vijeće SAD-a i EU-a, globalnom zatopljenju i regionalnim pitanjima poput Ukrajine i zapadnog Balkana.
"Predsjednik Biden će ponovno potvrditi svoju potporu Europskoj uniji kao temeljnom partneru Sjedinjenih Država", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Emily Horne u priopćenju.
Kaos u Minsku
Aleksandar Lukašenko mislio je da će smjestiti Europskoj uniji i osvetiti se za sankcije koje su mu nametnute tako što će im "lifrati" migrante.
Bjeguncima iz Sirije, Iraka, Afganistana i zemalja sjeverne Afrike odobrio je studentske vize ili im je omogućio da ih direktno mogu kupiti ili dobiti na aerodromu u Minsku te im o državnom trošku osigurao prebacivanje do poljske, litavske ili latvijske granice gdje su ih puštali da "sami prebjegnu".
No, nakon što su te tri zemlje na krajnjim istočnim granicama EU počele graditi goleme pregrade, vraćati izbjeglice u Bjelorusiju, kontrolirati granicu, pa i putem helikoptera i dronova, te dovela dodatne vojne snage, Lukašenkov je naum upao u probleme.
Minsk je ovih dana prepun migranata koji spavaju po kolodvorima i šoping-centrima, susreću ih kako se griju po haustorima i garažama te na ulici moljakaju za hranu, a šume i močvare uz granicu pune su izbezumljenih, pothlađenih i izgladnjelih ljudi koji više ne mogu tako lako prijeći granicu.
Stoga je Lukašenko sada, uoči zime koja je na tom području već počela kucati na vrata, donio odluku kojom obustavlja izdavanje viza u Minsku ili po bjeloruskim turističkim agencijama te od građana Sirije, Egipta, Afganistana, Pakistana, Jemena, Iraka i Nigerije traži da po vize moraju ići u bjeloruska diplomatska predstavništva. Ovih dana zbog toga se očekuje drastičan pad priljeva migranata u Bjelorusiju, pa i "navalu" na vanjske granice EU.
No, što će biti s onima koji su već stigli u Bjelorusiju? Nitko neće "Lukašenkove" migrante, pa ni on sam, ali mnogi upozoravaju da bi se mogla dogoditi humanitarna katastrofa velikih razmjera u kojoj bi mogao nastradati golem broj migranata, među kojima ima dosta djece i žena.
