- Ovo je Putinov rat. Nije od ruskog naroda. Počeo je rat, ali nema na ulicama oduševljenog naroda koji pozdravlja napad, nema po prozorima ruskih zastava, ni telegrama podrške voljenom vođi 'od pojedinaca i radnih kolektiva' kojima podržavaju operaciju, ni mimohoda omladine i umirovljenika, ni svečanih koncerata u čast 'oslobađanja' Ukrajine.
Ni televizije ne pokazuju izjave slučajnih prolaznika koji komentiraju početak rata. Slično je kao kada je počela akcija u Siriji. Ljudi su je primili benevolentno. Gotovo nezainteresirano. Vladalo je mišljenje običnog čovjeka: 'To je operacija kojom se bave za to zaduženi ljudi, a nije naše da se u to miješano', a danas mi se čini da je osjećaj isti, komentira poznati ruski politolog iz moskovskog Carnegie centra Aleksandar Baunov raspoloženje koje vlada u Moskvi otkako što je Putin naredio opću invaziju na Ukrajinu, nakon što je tjednima ismijavao najave napada, govoreći da 'Rusija nikog ne namjerava napadati' te kako na svojem teritoriju mogu premještati svoju vojsku kako hoće.
Prosvjedi u Moskvi:
Ruski mediji uglavnom prikazuju Putinovo obraćanje, defiliraju vojni rukovodioci, ali nema puno snimaka s terena, kao ni raspoloženja na ulicama ruskih gradova. No, večeras je nekoliko tisuća ljudi izašlo na ulice Moskve i Sankt Peterburga prosvjedujući protiv rata u Ukrajini tražeći povlačenje ruske vojske.
Prosvjedovalo se u još najmanje 40 ruskih gradova. Policija nasilno razbija prosvjede i uhićuje prosvjednike. Neki neovisni portali javljaju kakao se u St. Peterburgu okuplja sve više ljudi, a policija zatvara ulice i metro postaje kako bi spriječili dolazak ljudi. U Moskvi su pak zatvoreno središte grada oko trg Puškin gdje su se okupili protivnici rata, koji otvoreno uspoređuju Putina s Hitlerom.
Ali očito su vojsku premještali i prelocirali s jednim ciljem - vojnom operacijom protiv jedne susjedne suverene zemlje, od gotovo 40 milijuna stanovnika i velikom kao gotovo 11 Hrvatskih! Doduše, nije jasno što je cilj ove akcije: osvajanje cijele ili većeg dijela Ukrajine - govori se o zauzimanju crnomorske obale pa i samog Kijeva - te uništenje i rušenje njenih privrednih i vojnih potencijala - 'vraćanje u srednji vijek', kako pišu neki tabloidi - ili zauzimanje 'samo' područja Donjecka i Luganska u granicama koji je Rusija priznala i izazivanje promjene vlasti u toj zemlji, odnosno instaliranje proruskog kolaboracionističkog režima. Vladimir Putin objasnio je da se akcija zapravo vodi zbog 'zaštite života i imovine priznatih' paradržavnih pobunjeničkih tvorevina od 'agresije Ukrajine' i sprečavanju 'genocida'.
Prosvjedi u Moskvi:
Rusko ministarstvo obrane objavilo je da je vojska Donjecka i Luganska uz pomoć ruske vojske krenula u 'protuofenzivu' te da napreduju, dok se ukrajinska vojska povlači, predaje, prelazi na stranu donbaskih snaga ili baca oružje. No, s ukrajinske strane, pak, govori se o tome da se njihove snage bore žestoko i da nanose velike gubitke neprijatelju. Ruski mediji čak javljaju da su neke ukrajinske snage zatražile 'humanitarni koridor' za povlačenje.
Govori se o najmanje 50 poginulih ukrajinskih vojnika te da se ukrajinske snage povlače s rusko-ukrajinske granice kod Harkiva, ali i na drugim mjestima, poput desanta na Odesu, kako bi se zagospodarilo cijelom crnomorskom obalom te spojilo s paradržavnom proruskom tvorevinom Pridnjestrovlje, kako bi destabilizirali još jednu postsovjetsku državu Moldaviju, gdje je nakon nedavnih izbora na vlast došla prozapadna struktura, koja želi veće povezivanje s EU i NATO-om. Ruski neovisni portal Meduza javlja da se žestoke borbe vode na pravcu Odesa, Nikolajev, Herson gdje ruske snage, kažu, uništavaju svu infrastruktura, i vojnu i civilnu i komunikacijsku.
Prosvjedi u Moskvi:
S druge strane, ukrajinski mediji javljaju kako je ubijeno najmanje 40 ruskih vojnika, te da su kod Kijeva srušili tri helikoptera, a kod Mariupolja čak šest ruskih zrakoplova te ponovno kontroliraju grad. Kod Černigova, nedaleko bjeloruske granice, ruski napad je zaustavljen. Najgora je situacija, čini se, kod grada Hersona, nedaleko Krima, koji je pred padom. Istodobno Volodimir Zelenskij raskinuo je diplomatske odnose s Rusijom, uveo opću mobilizaciju te traži da Zapad šalje naoružanje za obranu.
Zanimljivo da iz Rusije pozivaju Zelenskog na ostavku, dok iz paradržavnih tvorevina govore kako se nadaju da će nakon ove akcije 'Ukrajina ponovno postati normalna država, a ne kao dosad marioneta u rukama Amerikanaca'. Predsjednik ruske Dume i jedan od najbližih Putinovih dužnosnika Vjačeslav Volodin, bivši šef njegova ureda, pozvao je Ukrajince da se ne odazivaju na mobilizaciju te da 'mirnim građanima ne prijeti opasnost'.
Istodobno, najveći pad u povijesti bilježi moskovska burza - čak preko 36 posto, a rublja je ponovno drastično pala u odnosu na euro i dolar (sada je oko 90 rublji za dolar i oko 100 rublji za euro (donedavno je bila ispod 70, odnosno 75). Neki analitičari najavljuju da bi rublja mogla nastaviti padati. Najveća ruska banka Sberbank izgubila je gotovo 71 posto na vrijednosti svojih dionica. Nafta je na svjetskom tržištu dostigla 103 dolara za barel, a plin je skočio na 1400 dolara za tisuću kubika. Ruski oligarsi, javljaju pak neki ruski mediji, u dva su dana izgubili preko 45 milijardi dolara.
