BEZ PRERASUDA

Je li vjeronauku mjesto u javnim školama? Sučelili smo dvije strane i dobili sjajnu debatu

U studiju Hanza medije o pitanju vjeronauka u školama raspravljali su Žarko Puhovski i Blaženka s. Valentina Mandarić
Blaženka s. Valentina Mandarić i Žarko Puhovski s voditeljem i urednikom Markom Špoljarom
 Hanza Media

Je li vjeronauku mjesto u javnim školama ili nije, zašto Crkva toliko truda i energije ulaže kako bi vjeronauk bio prisutan u školama već od prvog razreda osnovne, da li vjeroučitelji djecu indoktriniraju ideologijom Katoličke crkve ili, kako zagovaratelji vjeronauka u školama tvrde, djeci pružaju puno više od katoličkog nauka i podučavaju ih religijskoj kulturi, kakva je uloga Crkve u našem društvu i koliko je isprepletena s državom, teme su o kojima su u studiju Hanza medije u emisiji “Bez predrasuda” - novom video formatu Jutarnjeg lista gdje ćemo svakoga tjedna sučeljavati stajališta i argumente naših gostiju oko važnih društvenih, političkih, svjetonazorskih i ideoloških pitanja - raspravljali filozof, politolog i umirovljeni profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski i Blaženka s. Valentina Mandarić, predstojnica Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi i profesorica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu.

"Pogrešno je silom držati djecu na nastavi vjeronauka. Ja to politički od srca podržavam, jer svaka prisila na vjeronauk slabi utjecaj vjere, a povećava broj ateista. Pa, politički gledano, to je dobro za ateiste, a loše za vjeru", nedavno je s očitom ironijom rekao Žarko Puhovski.

Stoga smo ga, također s dosta ironije, pitali: Ako je tako, treba li onda pustiti da vjeronauk bude u hrvatskim školama sve dok više ne bude vjernika?

- To je bilo ironično formulirano, međutim ta ironija ima utemeljenje. Jako mali je broj ateista, ali on polako raste, to je činjenica. Drugo, ja imam iskustvo iz razdoblja od prije četrdesetak godina kada je marksizam postao obavezan predmet. Zvao se TIPS, Teorija i praksa samoupravnog socijalizma, ali su taj predmet ljudi zvali “Tipso”, kako se zvao jedan deterđent. Moje je uvjerenje da je smisao škole da učini omraženim svako znanje - i da škola, nažalost, to postiže. Ljudi mrze i divne stvari poput matematike, iako nema ničega ljepšeg i intelektualno uzbudljivijeg od nje. Milijuni ljudi će vam reći da mrze matematiku jer su ih u školi gnjavili i maltretirali. To je problem koji se ovdje događa. Dalje, imate jednostavnu činjenicu uljne mrlje, što je šira to je plića. Kad je vjeronauk uveden kao izborni, ali zbog ogromne većine upisanih učenika, faktički obvezatan školski predmet pokazalo se da Crkva nema intelektualnog potencijala za to. I da su vjeroučitelje, kao nekada nastavnike marksizma, skupljali zbrda zdola. Ti vjeroučitelji nisu mogli održavati razinu nastave i, prije svega, privući pažnju djece. Govoreći načelno, kao profesor, smatram da je pogrešno što je vjeronauk u školama, trebao bi se održavati u crkvama. A kao politički ateist mogu reći: “Okej, to nas jača, a njih slabi”, ako se već radi o opreci između dva jako nejednaka dijela u društvu - kaže Puhovski.

Zašto Crkva toliko inzistira na tome da vjeronauk bude prisutan u školama već od prvog razreda osnovne i jesu li djeca u toj dobi uopće sposobna na pravi način valorizirati takav sadržaj, pitali smo Valentinu Mandarić.

- Vratila bih se na početak emisije kada ste rekli da na početku svake školske godine vjeronauk dijeli hrvatsku javnost. Ja ne bih baš tako rekla, već da mi je ponajprije žao što se jako često o pitanju vjeronauka u školama raspravlja bez argumenata. Bilo bi korektno da netko tko je protiv vjeronauka u školama iznese i argumente za svoje tvrdnje te da ne iznosi paušalne ocjene. Pitate i zašto Crkva toliko inzistira na vjeronauku u školama. Ja bih rekla da je vjeronauk, bez obzira na Crkvu, religijsko obrazovanje. Koje se kod nas zove “vjeronauk u školama”. Religijsko obrazovanje prvenstveno treba državi biti u interesu. Da učenici posjeduju određeno religijsko znanje baš kao što u školama stječu kompetencije iz različitih drugih predmeta. Ako je ikad to bilo potrebno, potrebno je u današnje vrijeme, jer mi živimo u multikulturalnom društvu. Religijsko obrazovanje u školama je praksa u Europi, samo tri države u školama nemaju takvu nastavu - kaže Mandarić.

U priloženoj snimci cijele emisije pogledajte i kako je predstojnica Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi odgovorila na pitanje radi li se u hrvatskim školama doista o religijskom obrazovanju ili je riječ o indoktrinaciji učenika ideologijom Katoličke crkve; zašto filozof i politolog Puhovski smatra da je važno da se u obrazovnom sustavu polazi od “boga s malim početnim slovom b”, te zašto misli da Isus Krist nije povijesna ličnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 05:00