BRIEFING

Božo Kovačević: ‘Teško da će Rusija napasti Ukrajinu, ali jedna od opcija je raspad zemlje na dva dijela‘

Bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi također smatra da nije realno da će Ukrajina vojnim putem ići oslobađati Lugansk i Donjeck

Božo Kovačević

 HANZA MEDIA

- Mislim da neće doći do ruske invazije na Ukrajinu. Dijelovi ukrajinskog teritorija su pod okupacijom i Ukrajina ima pravo poduzeti oružanu oslobodilačku akaciju, no pitanje je hoće li to ona i napraviti. Mislim da ruska namjera nije napasti Ukrajinu nego je svrha stacioniranja brojnih oružanih snaga uz granicu s Ukrajinom odvraćanje Ukrajine da oslobodi Donjeck i Lugansk - kazao je u Briefingu politički analitičar Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi koji dobro poznaje situaciju u Rusiji i Ukrajini.

- Jedna od opcija je raspad Ukrajine na zapadnu i istočnu. Mnogi bi iz zapadnih dijelova zemlje bili zadovoljniji da je zapadna Ukrajina, uključujući i Kijev, samostalna država i da nemaju problema s istokom zemlje gdje mnogi ljudi imaju dvojbe oko svog identiteta, govore ruski i vezani su za Rusiju. Zapadna je Ukrajina tradicionalno bila vezanija uz zapad i za vrijeme SSSR-a izražavala antisovjetske stavove. Drugi mogući scenarij je da Rusija dodatno osnaži Donjeck i Lugansk i da kao na Krimu provede referendum o pripojenju Rusiji ili da ih prizna kao neovisne države kao što je 2008. napravila s gruzijskom pokrajinom Abhazijom - govori Kovačević.

Naglašava kako Vladimir Putin za sada odbija priznati te dvije ukrajinske pokrajine jer je Rusija zbog svojih akacija u Ukrajini 2014. već bila izložena žestokim sankcijama, a eventualna invazija na Ukrajinu bi za Rusiju značila potpunu međunarodnu izolaciju i početak dugotrajnog iscrpljujućeg rata u kojem bi Rusija bila gubitnik. Također smatra da nije realno da će Ukrajina vojnim putem ići oslobađati Lugansk i Donjeck.

Obojene revolucije

- Do 2004. Ukrajina je bila u ruskoj orbiti, ali se izbijanjem tzv. obojene revolucije i izborom Juščenka za predsjednika i Julije Timošenko za premijerku okrenula prema zapadu. Rusija takve obojene revolucije doživljava kao predigru za isti scenarij u Rusiji i zbog toga se protivi širenju NATO saveza na istok. Povlačenje dijela američkog i britanskog diplomatskog osoblja iz Kijeva je dio hibridnog, psihološkog rata koji zapad vodi protiv Rusije, ali i Rusija protiv zapada plasiranjem dezinformacija. Interes Velike Britanije je da nakon izlaska iz EU pokaže da je relevantan svjetski igrač, dok je ključan interes SAD-a povećati nesigurnost u Europi i učiniti je što više ovisnom o sebi - zaključuje Kovačević.

Amerika je, podsjeća, postala izvoznik energenata i vidi EU kao tržište za svoj ukapljeni plin i američki je interes onemogućiti da se Europa opskrbljuje ruskim prirodnim plinom koji je još uvijek jeftiniji od ukapljenog.

- Uz to Amerika je nedavno doživjela dva uvjerljiva poraza – u Afganistanu i Siriji. U Siriji su neizravno ratovali Rusi protiv Amerikanaca. Dio ratnički raspoloženih političara u Americi sada želi primorati Rusiju da sudjeluje u nekom velikom oružanom sukobu i za taj rat bi trebala biti žrtvovana Ukrajina“, kaže Kovačević koji se nada da su prognoze da će do ruske invazije na Ukrajinu ipak doći krajem veljače kada završe Olimpijske igre u Kini, kao što tvrde američki izvori, točne kao i nekoliko datuma o smaku svijeta koji se predviđao prošle godine.

'Milanović nije istupio diplomatski'

- U Americi postoji konsenzus oko toga da je suparnik broj jedan Kina. Oko Rusije ipak postoji stanovita podjela i američki potezi prema Ukrajini i Rusiji su dijelom uvjetovani unutarnjim političkim razmiricama u SAD-u. Sjetimo se kako je američki Kongres donio odluku o slanju 300 milijuna dolara pomoći Ukrajini, a Trump je odbijao potpisati taj nalog tražeći od ukrajinskog predsjednika da mu pošalje neke kompromitirajuće materijale o Bidenovom sinu koji je vodio neke poslove u Ukrajini. Aktualna američka administracija inzistira na ideološkoj podjeli svijeta, na globalnom sukobu demokracije s jedne strane i autokracije s druge. Uzajamni interes EU-a i Rusije je da imaju dobre ekonomske odnose, što pak nije u interesu Americi, a EU nije postala uvjerljivi subjekt međunarodnih odnosa. Cilj Kine i Rusije je da se unipolarni svijet u kojem dominira SAD, pretvori u multipolarni svijet. Amerika želi vratiti ulogu lidera zapadnoga svijeta, ali Europa to više bezuvjetno ne prihvaća jer je imala loša iskustva s Trumpom - naglašava Kovačević.

- Način na koji je Zoran Milanović istupio u vezi ukrajinske krize nije diplomatski. Sadržaj koji je iznio je trebao prije biti raspravljen na nekim internim sastancima s premijerom, ministrom vanjskih poslova, ministrom obrane i šefom obavještajne službe na kojem bi se analizirali svi podaci na temelju čega bi se donio zaključak što je u hrvatskom interesu i kako to javno prezentirati. To je sve izostalo. Ako želimo imati dobre odnose i s Ukrajinom, onda predsjednik države ne bi trebao govoriti samo loše o toj državi. U ovakvoj situaciji nije produktivno napadati Ukrajinu na takav način. Pitam se što predsjednik time želi postići iako ne demantiram točnost onoga što je rekao - komentira Kovačević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 06:46