Alergije na hranu uzrokovane su pojačanim i neprimjerenim odgovorom imunološkog sustava na specifične komponente hrane. Te komponente hrane su najčešće životinjski proteini te biljni protein gluten. Proteini su dugačke molekule sastavljene od niza aminokiselina te svaki protein ima svoj jedinstveni redoslijed aminokiselina. Hidrolizom proteina pri proizvodnji hrane za pse cijepaju se dugački lanci aminokiselina na kraće peptide koje organizam onda ne prepoznaje kao alergene. Korištenjem hidroliziranih proteina u hrani za pse uvelike se smanjuje mogućnost pojave alergijske reakcije.
Frekvencija alergija na hranu nije tako visoka kako se često misli. Procijenjeno je da je svega 0,05 posto pseće populacije ima pravu alergiju na hranu.
Alergije se često mogu zamijeniti s kožnim bolestima te je najprije vrlo važno eliminirati sve kožne bolesti (pruritus), seboreični dermatitis koji također mogu uzrokovati svrbež, otpadanje dlake, infekcije kože. Nije lako procijeniti pati li životinja od alergije na hranu ili pak atopije, odnosno drugih alergija. Međutim, postoji nekoliko znakova da se radi o alergiji na hranu,: to su ponavljajući problemi s ušima, posebno gljivične infekcije, zatim simptomi koji traju cijelu godinu, a ne samo periodično te vrlo svrabljiva koža koja ne reagira na antihistaminike ili tretmane steroidima. Također, infekcije kože koje se vraćaju i nakon tretmana antibioticima. Nekih 10 posto pasa s alergijom na hranu ima probavne tegobe.
Dijagnoza nije jednostavna, ali ni nemoguća.
Najbolja i najtočnija metoda za utvrđivanje alergija na pojedinu hranu zove se eliminacijska dijeta. Ona iziskuje mnogo truda i vremena, ali se isplati ako se jednom zauvijek pronađe ona namirnica koja psu stvara probleme. Psu se kroz 12 tjedana daje hrana s izvorima proteina koje do sada nije jeo - primjerice, janjetina i riža, konjetina i krumpir ili losos i riža - bez pšeničnog glutena niti u tragovima. U tom periodu psu se ne smiju davati poslastice niti bilo koja druga hrana. Ako se nakon 12 tjedana povuku simptomi, uvodi se hrana koja sadrži protein za koje se sumnja da su izazvali alergiju, primjerice govedina, koja se onda daje tri tjedna. Ako se simptomi vrate, potvrđuje se alergija na proteine govedine. Ako se simptomi ne pojavljuju, tada se kroz sljedeća tri tjedna daje piletina i tako se svaka tri tjedna uvodi novi protein dok se ne nađe onaj koji uzrokuje alergijsku reakciju.
Koristeći sistem eliminacijske dijete, može se identificirati protein koji uzrokuje bolest, ali s obzirom na zahtjevnost postupka ukoliko psu odgovara hrana koja mu se davala u prvom dijelu dijete, može mu je se nastaviti davati cijeli život. U 65 posto problema s alergijama, govedina je uzrok. Česti alergeni su još i soja, mliječni proizvodi i jaja. Rjeđi alergeni, ali i dalje važni, su pšenični gluten i piletina, dok su rijetki proteini riže i janjetine. Postoje još alergije i na ribu te aditive (bojila i konzervanse).