Ljubimac vam je bolestan ili se ozlijedio i dali ste mu svoju tabletu protiv bolova u nadi da ćete mu pomoći? Možda vam je to savjetovao prijatelj, a na internetu se uz to pročitali da je to dozvoljeno? Nemojte to raditi. Stručnjaci upozoravaju kako ćete na taj način životinji samo pogoršati stanje, a ponekad su posljedice i kobne. Na oko bezazleni lijekovi za koje ne treba recept na vaše ljubimce utječu potpuno drukčije nego na vas.
Postoje li ipak iznimke? Postoje.
Veterinarka Silva Rakočević tvrdi kako je najveći problem taj što se ljudi o životinjskim bolestima educiraju preko interneta. Na internetu postoji hrpa raznih informacija koje često nisu pisali stručni ljudi, tvrdi veterinarka, a ljudi posežu za terapijama neovisno o tome hoće li to njihovim ljubimcima pomoći ili ne.
- Liječenje u kući uvijek završi tako da životinja na kraju završi kod veterinara. Na primjer, najbezazleniji lijek poput aktivnog medicinskog ugljena koji se koristi kod proljeva ili nadutosti može izazvati problem jer životinja još jače povraća i ima krv u stolici jer to nije lijek kojeg mogu koristiti životinje. A na oko on izgleda vrlo bezazleno, objašnjava nam veterinarka.
- Najveći je problem nastaje, uključujući i najviše trovanja, kad ljudi daju svojim ljubimcima nesteroidne protuupalne lijekove kao što su ibuprofen, acetilsalicilna kiselina (aspirin) ili paracetamol. To su bezreceptni lijekovi i vrlo lako ih je nabaviti. Ibuprofen može kod pasa u roku od 30 minuta izazvati hemoragičnu upalu želuca i crijeva (sindrom akutnog krvavog proljeva). Acetilsalicilna kiselina u većim dozama može izazvati vrlo slične promjene, objašnjava nam izvanredna profesorica Jelena Šuran sa Zavoda za farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
Klinički znakovi otrovanja kod mačaka se obično javljaju u roku od nekoliko sati nakon izlaganja paracetamolu. Prema dostupnoj literaturi zabilježena je anoreksija i povraćanje kod zloženih mačaka te pojačano slinjenje koje se javlja najčešće u roku od 2 sata nakon izlaganja. Zabilježen je i proljev, dok se depresija javlja roku od 3 sata i zabilježena je u 76%. Unutar 48 sati od izlaganja opisano je razaranje eritrocita, anemija, žutica i pigmenturija. Edem lica i prednjih ekstremiteta su jako česti te se javljaju u roku od 24 do 72 sata. Smrt kod mačaka obično nastaje zbog otežanog disanja, ali može doći i do zatajenja jetre. Oštećenje jetre je najčešće povezano s visokim dozama lijeka, osobito kod muških mačaka.
Psi često povraćaju ubrzo nakon unosa visokih doza paracetamola što može zaštititi životinju od otrovanja. Teži klinički znakovi kod pasa se obično pripisuju oštećenju jetre. Klinički znakovi počinju u roku od 36 sati, a uključuju mučninu, povraćanje, anoreksiju, abdominalnu bol i depresiju. Također je zabilježen ubrzan rad srca i ubrzano disanje. Blagi se slučajevi obično oporavljaju idućih dva do tri dana, ali teški slučajevi napreduju do žutice i smrti, obično unutar četiri dana. Otežano disanje se također javlja i vjerojatnije je da će uzrokovati smrt nego što bi zatajenje jetre. Ono se obično javlja unutar 12 sati, ali kod nekih pasa tek nakon 48 sati.
- Kod sumnje na trovanje životinju treba hitno odvesti veterinaru. Veterinar će procijeniti što treba - možda ju treba dekontaminirati, potaknut povraćanje ili zaustaviti povraćanje, dati infuziju, postoje mnoge opcije. Nikako ju ne smiju pokušavati liječiti na svoju ruku, jer mogu još više pogoršati stanje životinje, upozorava nas Jelena Šuran.
Veliki broj humanih lijekova se ipak koristi u liječenju životinja zbog toga što u maloj praksi nema lijekova koji su baš razvijeni i odobreni za liječenje životinja. To su razni anestetici, neki analgetici, sedativi i mnoštvo drugih.
- Jako puno humanih lijekova koristimo za liječenje veterinarskih bolesti, ali tu su doze strogo određene i ne smiju se prekoračiti, kao kod bilo kojeg lijeka, ne smijete davati premalo, ali ne smijete davati niti previše, objašnjava nam Silva dodajući kako se lijekovi daju prema tjelesnoj težini životinje, prema dobi, prema bolesti, dakle postoji puno faktora koji prilikom određivanja nekog lijeka treba uzeti u obzir.
- Koji se lijekovi za ljude smiju koristiti kod pasa i mačaka najbolje znaju veterinari. Vlasnici ljubimaca ih ne bi smjeli koristiti na svoju ruku jer ljubimci nisu mali ljudi. Oni imaju drugačiji metabolizam lijekova i nemaju dovoljne količine svih enzima (kod pasa je nedostatna acetilacija, a kod mačaka glukuronidacija), objašnjava nam Šuran.
Veterinarka Silva upozorava da, iako se neki antibiotici koriste i kod životinja, ljudi ne smiju na svoju ruku postavljati dijagnoze i davati terapiju životinjama. Upozorava da je način davanja antibiotika specifičan, oni teško padaju na želudac bez hrane te postoje propisane doze koje se ne smiju prekoračiti.
- Ne mogu se antibiotici uniformno koristiti za sve vrste bolesti, neki antibiotici djeluju na neke bakterije, a neki ne djeluju. Kod virusa uopće ne djeluju antibiotici, ponekad kod neke virusne bolesti doktor prepiše čovjeku antibiotik, ali to je isključivo zato da se ne razvije neka bakterijska bolest, poput upale pluća, govori veterinarka dodajući kako zna da postoje ljudi koji neoprezno daju životinjama antibiotike.
Ljudi često znaju govoriti kako ne dovode životinju kod veterinara zbog toga što ju ne žele mučiti, no veterinarka ipak misli da su financije u većini slučajeva najveći problem..
- Važno je i to kako ljudi shvaćaju što je životinja, je li im ona stvar ili je ona živo biće i član obitelji. Ako je član obitelji onda ćete ju tretirati kao sebe, a ako je stvar onda će probati svašta, a sad hoće li uspjeti tko zna, govori nam za kraj Silva.