‘Veterinarima ne pada lako eutanazija, zato veliki broj njih nakon takvog posla obolijeva od PTSP-a‘

Bolest biljaka i životinja tema je u utorak održanog skupa u Koprivnici na kojoj je profesor Veterinarskog fakulteta u Zagrebu Dean Konjević rekao da je eutanaziranje svinja uslijed epidemije afričke svinjske kuge ostavilo traga na veterinarima koji obolijevaju od PTSP-a.

Konjević je najveći dio svog izlaganja posvetio afričkoj svinjskoj kugi za koju je rekao da nije opasna za ljude, ali ima veliki utjecaj na ekonomiju zemlje u kojoj se pojavi. Ipak, ljudi su ti koji u najvećoj mjeri prenose uzročnika bolesti.

Stoga, kazao je, nije čudo da se ona pojavljuje na imanjima i farmama koje se nalaze uz prometnice. Osim toga, bolest se širi i takio da se životinje hrane zaraženim otpadcima. Primjer takvog slučaja naveo je Gruziju u kojoj se zaraza proširila s broda. Ostaci hrane s plovila koja je bila zaražena podijeljeni su farmerima koji su potom nahranili svinje što je za posljedicu imalo širenje bolesti.

Hrvatska je bila pohvaljena za mjere koje je poduzela u suzbijanju ove bolesti, iako je politika bila takva da se u nekom segmentu pogodovalo vlasnicima životinja. Prva zemlja koja je u potpunosti suzbila svinjsku kugu bila je Češka. Ona je u potpunosti ogradila područje na kojem se pojavila zaraza. Potom su unutar tog kruga eutanazirali sve svinje.

- Sada je i Švedska postigla taj cilj koristeći jednake metode kakve su primijenjene u Češkoj - kazao je Konjević. Dometnuo je da veterinarima, stručnjacima kojima je posao liječenje životinja, ne pada lako posao eutanazije. Stoga veliki broj njih nakon takvog posla obolijeva od PTSP-a.

- Struka čiji članovi izvrše najviše suicida su upravo veterinari - istaknuo je Konjević koji se zalagao za još drastičnije mjere tijekom epidemije. Kazao je da manje boli jedan odlučan rez skalpelom, nego deset manjih.

Siniša Jelovčan iz Singente govorio je o utjecaju klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju. Objasnio je da je toplije vrijeme, odnosno blage zime, pogodno tlo za rast broja insekata, ali i širenje bolesti.

Još do prije koju godinu bolesti na pšenici u proljeće nismo imali, a sada se u to godišnje doba suočavamo s žutom hrđom što je direktna posljedica klimatskih promjena.

Broj insekata, odnosno broj njihovih generacija u godini dana također raste.

- Za sada ne postoji opasnost od dolaska kukaca iz drugih zemalja, to jest kontinenata, iako se i to ne isključuje s obzirom na dobru prometnu povezanost - istaknuo je Jelovčan.