Stvari se mijenjaju! Jedna zagrebačka gradska četvrt odlučila je da više neće rezati grane i uklanjati gnijezda vrana. Jednostavno rečeno: više se neće boriti s pticama, nego su se odlučili educirati građane i stvoriti uvjete za nesmetan suživot ptica i ljudi. Riječ je o Gradskoj četvrti Trešnjevka-jug, na čijem se prostoru nalazi i jezero Jarun. Odluka je donesena zbog niza stručnih razloga koje je iznijela udruga BIOM.
- Potom je Odbor za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo Skupštine Grada Zagreba na sjednici održanoj 10. ožujka usvojio zaključke utemeljene na mišljenju Udruge Biom, koje smo rado izložili članovima Odbora. Tragom zaključka skupštinskog odbora očekujemo novu eru u očuvanju i poticanju urbane bioraznolikosti naše metropole, a nadamo se da će primjer dobre prakse uskoro prihvatiti i drugi gradovi diljem Hrvatske - objavili su iz BIOM-a.
Pojasnili su i kako je suživot ljudi i ovih ptica posljednjih godina opterećen nizom predrasuda. Podsjetili su kako smo prošle godine bili svjedoci paničnih reakcija građana na obrambeno ponašanje vrana u osjetljivo doba godine kada vrane imaju ptiće koji još ne mogu letjeti. U situaciji kada ptice doživljavaju da im je ugrožen ptić poletarac koji se nalazi u gnijezdu ili na tlu, štite ga zalijetanjem prema ljudima i životinjama kako bi odagnali potencijalnu prijetnju. Naravno, dodaju iz udruge, ljudska vrsta je u prirodnom poretku daleko jača od vrana i ti naleti ptica samo su način odvraćanja. Iako ne predstavljaju stvarnu prijetnju građanima, ipak su se događale ozljede, kao u slučaju kada osoba uslijed panične reakcije padne s bicikla prilikom naleta vrane.
- Dosadašnji odnos prema vranama zanemaruje sve po ljude pozitivne aspekte koje sive vrane imaju na gradski okoliš, jer su vrane, primjerice, predatori glodavaca i kukaca, a hrane se i strvinama, te time predstavljaju prirodnu “službu dezinsekcije i deratizacije” - pojašnjavaju Biomovci.
Ističu kako se godinama u Zagrebu provodi praksa smanjivanja mogućnosti gniježđenja vrana metodom uklanjanja gnijezda i rezanja grana na kojima se vrane gnijezde. Ta je praksa u sezoni gniježđenja nezakonita, ali je i neučinkovita jer se uklanjanjem gnijezda postiže samo produljenje sezone gniježđenja. Pojašnjavaju kako će se vrana, suočena s gubitkom gnijezda, preseliti na drugo stablo i na njemu ponovno započeti gniježđenje.
- Ova neracionalna i ekonomski neisplativa praksa započeta je i ove godine, na što je Udruga Biom reagirala iskazivanjem stručnog mišljenja dostupnog svim zainteresiranim dionicima. Upozorili smo da tradicionalan način na koji se uspostavljaju i održavaju zelene površine u urbanim dijelovima Zagreba i drugih gradova često pogoduje upravo vranama. Veći razmak stabala, zanemariva količina grmlja i prekomjerna košnja travnjačkih površina, pretvorili su većinu gradskih zelenih površina u optimalna staništa za gniježđenje vrana - pojasnili su iz BIOM-a.