Petogodišnju Simbi, ženku posavskog goniča, i njenog vlasnika je, jednog listopadog dana, sunce izmamilo i odvuklo u šetnju Mosorom. Uspinjući se prema Zvjezdarnici, na potezu kraj crkvice, kujicu je ugrizao poskok - za glavu. Hitno su je dopremili do veterinarke, koja ih je uputila da, kako znaju i umiju, pokušaju nabaviti serum.
Pritom im ona sama u tome nije mogla pomoći. Naime, u hrvatskoj državi, praktički, ne postoji hitna mogućnost nabavke protuotrova za unesrećene životinje, pie Slobodna Dalmacija.
I dok su okretali nebo i zemlju kako bi spasili svog člana obitelji, psica je iz sata u sat slabila. Izvrtili su desetke i desetke brojeva, samo da bi tu i tamo naišli na protuotrov - ali ne za njih. "Izvinite, možemo ga dati samo unesrećenim ljudima", bio je redoviti odgovor, unatoč tome što je za čovjeka i psa ta supstanca, zapravo, identična. Bili su spremni platiti koliko god treba. Ali seruma ni za lijek.
Simbi je umrla dva dana nakon ugriza.
- Zvali smo Veterinarski institut i Toksikologiju u Zagrebu, Brnaze, Slunj, Sisak... Prije toga smo, jasno, kontaktirali i Hitnu Split, di nam je rečeno da raspolažu jednom jedinom dozom koja se, eto, ne smije iskoristiti za životinje. Ma napisali bi im bjanko ček, samo da nam spase pasa. Mislim, kakva je to država koja ti ne omogućava ni da kupiš sredstvo koje spašava život? Ali ono šta nas je dodatno šokiralo je šta seruma, čak ni za ljude, zapravo nema. Znači, ako nas dvoje istovremeno ugize zmija, idemo na bim-bam-bom - uznemireno priča Simbin vlasnik.
Ipak, ove tvrdnje opovrgavaju sa splitske Infektologije, ističući da trenutno raspolažu sa sedam doza antiviperinog seruma, čiji rok trajanja istječe 2024. godine. Doze se, kažu, redovito i prema potrebi obnavljaju.
- U prosjeku zadnjih godina imamo oko sedam ugriza zmija otrovnica godišnje kod kojih je potrebna primjena seruma. Realan broj ugriza otrovnica bude i nešto veći, ali se radi o onima kod kojih nije došlo do značajnije injekcije toksina pa su bez simptoma ili blaže kliničke slike. Samim time doze kojima raspolažemo, a osobito s obzirom da ulazimo u hladnije razdoblje godine, su dovoljne za naše potrebe - javljaju iz KBC-a.
Iz navedenoga bi bilo logično zaključiti da su u Hitnoj ili neupućeni ili upućeni tako da odašilju informacije koje će anestezirati vlasnike ujedenih životinja od daljnjih zahtjeva za spašavanje njihovih života.
- Ovo bi trebalo bit nekakvo 21. stoljeće. Gradimo Pelješke mostove, uvodimo euro, jaki smo, moćni smo... Ali lijeka, izmišljenog 1895. godine nekako nemamo pa meni pas umre. U ordinaciji, dok je Simbi bubrila glava, curila krv kroz usta, a tijelo se treslo, ostali u čekaoni su nam prilazili i pitali je li primila serum. Kad bi im rekli da ga nema, ljudima ništa ne bi bilo jasno. Sve je to jako tužno i puno glupo. Neman šta reć nego sramota za hrvatsko društvo - ogorčen je i nemoćan Splićanin.
A ova sramota je počela kad je, 2013., što zbog nesposobnosti, što zbog kriminala, propao Imunološki zavod, točnije njegova proizvodnja. Osnovan 1893., ova zdravstvena, istraživačka i obrazovna ustanova u Zagrebu je bila jedna od dvije takve u Jugoslaviji. Proizvodio je ponajviše virusna, ali i bakterijska cjepiva i krvne pripravke za cijelu zemlju. Neke njegove proizvode vrhunskim je ocijenila čak i Svjetska zdravstvena organizacija. Danas se ponovno priča o njegovoj revitalizaciji, ali sve je to još uvijek u zraku.
- Željeli bismo istaknuti da se, uz kontinuiranu stručnu podršku HALMED-a te uključenost niza državnih institucija, trenutačno provode aktivnosti usmjerene na revitalizaciju i ponovno pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu, što uključuje i proizvodnju zmijskog protuotrova - javljaju nam iz Ministarstva poljoprivrede, dodajući da je Hrvatska u 2022. nabavljala lijek Snake Venom Antiserum, proizvođača BUL BIO NCIPD iz Bugarske.
Veterinarska komora nam je potvrdila da smo nekoć bili jedan od njegovih većih svjetskih proizvođača, u čemu je predvodila Pliva i njen pogon u Kalinovcu.
- Imunološki je imao konje od kojih se, injektiranjem zmijskog otrova, dobivao serum. Istina, bilo je to nehumano i skupo, pošto se ta plemenita životinja mogla iskoristiti za svega četiri do šest takvih tretmana, prije nego bi im se jetra raspala - objašnjavaju iz komore, dodajući da je rizik, po visokoj cijeni, nabavljat te lijekove koji imaju rok trajanja, a potreba za njima je relativno rijetka. Zbog te neprofitabilnosti, preostaje samo interventni uvoz.
Iz Ministarstva poljoprivrede kažu da veterinar može, na izravnu osobnu odgovornost, iznimno liječiti životinje lijekom za humanu primjenu. Međutim, veterinarske ljekarne, upravo zbog gore navedenih razloga, nemaju na skladištu predmetne antitoksine za otrov zmija, nego se ova zakonski propisana mogućnost koristi kad se lijek nabavlja putem veterinarskog recepta u ljekarni. Budući da se kod ugriza zmije radi o urgentnoj situaciji, ovakva nabavka protuotrova nije funkcionalna, a i same ljekarne rijetko imaju dostupan antitoksin, nego se isti nabavlja od proizvođača ili putem veleprodaja.
Splitska veterinarka Martina Gančević, koja je liječila Simbi, nam govori:
- Čitav problem je počeo gašenjem tvornice Imunološkog, od kojeg smo nabavljali protuotrove po cijeni od stotinjak kuna te smo ih imali po pet-šest u ambulanti. Danas isti, uvozni, koštaju višestruko toliko. Nama privatnicima ih je sad, koliko god nam to teško padalo, jednostavno neisplativo držati. A čak i da ih hoćemo nabaviti, pitanje je bi li to bilo moguće, pošto ih veledrogerije klasificiraju kao humane preparate, dakle samo za ljude - ističe Gančević, piše Slobodna Dalmacija.
Doznali smo, nazvavši veledrogeriju "Phoenix", da je to ipak moguće, za cijenu od 3 675 kuna.
Inače, napominje veterinarka, hoće li životinja preživjeti, ovisi o više faktora. Je li riječ o suhom ili mokrom ugrizu, ako je mokri, koliko je otrova ispušteno, gdje je ugriz nastao... Konkretno, njoj je ovo prvi pas koji je, s ovom dijagnozom, preminuo. Međutim, taj uzorak je veoma malen.
Što se tiče ljudi, Ministarstvo zdravstva nas je izvijestilo:
- Zbog velike važnosti navedenog seruma u osiguranju zdravstvene zaštite građa RH, kao i brojnih turista koji posjećuju našu zemlju, uoči svake sezone provjeravamo količine i dostupnost zmijskog antitoksina u zdravstvenim ustanovama te koordiniramo aktivnosti vezane uz njegovu nabavu i distribuciju. Zbog relativno kratkog roka trajanja seruma, kao i posebnih uvjeta čuvanja, bolnice u pravilu ne naručuju velike količine seruma, već narudžbe provode sukladno veličini bolnice i broju pacijenata koji gravitiraju bolnici, kao i svojoj prosječnoj godišnjoj potrošnji seruma.
Na razini RH uoči sezone 2022. godine nabavljeno je oko 300 doza zmijskog antitoksina za potrebe zdravstvenih ustanova i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Na svojim veleprodajnim skladištima imale su ga tri veleprodaje lijekova (Medika, Phoenix Farmacija, Oktal Pharma), a trenutačno ga imaju dvije (Medika i Phoenix Farmacija), od kojih zdravstvene ustanove - što uključuje veterinarske mabulante - po potrebi mogu naručiti antitoksin za potrebe svojih pacijenata i može im biti dostavljen u vrlo kratkom roku. Slijedom navedenog, na državnoj razini trenutačno raspolažemo s nešto više od 200 doza antitoksina, s rokom valjanosti do 2025. godine, što su količine koje će u cijelosti ili većim dijelom biti dostatne i za sezonu 2023. godine.
Neslužbeno saznajemo i da, pošto ga ipak nema nigdje za nabaviti unutar zdravstvenog sustava, ga lovci i ostali zainteresirani pojedinci dobavljaju nekim drugim kanalima - i to stranim.
Naime, nije neobično da se po serum skoči do BiH ili Srbije. Iz Ministarstva pak napominju da protuotrov nije predviđen za samoinicijativnu kupovinu od strane građana i to iz sigurnosnih razloga, pošto ga je potrebno, zbog potencijalnih nuspojava, primijeniti od strane stručnog medicinskog osoblja.
Pa sada, građani, birajte: Ili smrt vašeg ljubimca ili ostale opasne hrvatske nuspojave.