Escobarovi nilski konji će biti ubijeni: ‘Domaće vrste imaju prioritet očuvanja‘

Više od 100 afričkih nilskih konja koji potječu od nekoliko koje je kao egzotične ljubimce uvezao narkobos Pablo Escobar, suočavaju se s neizvjesnom budućnošću u Kolumbiji.

Nakon što je vlada u petak dodala Escobarove takozvane "kokainske" nilske konje na popis "uvezenih, invazivnih vrsta", stručnjaci kažu da bi njihovo ubijanje mogla biti jedina održiva opcija.

Od nekoliko jedinki koje su nekada bili smještene na Escobarovom imanju Hacienda Napoles, broj nilskih konja je narastao, a sada ih 130 slobodno luta sjeverno od Bogote oko rijeke Magdalene.

Dužnosnici kažu da divovi, endemski u podsaharskoj Africi, prijete lokalnim divljim životinjama i ljudima koji žive uz rijeku, s kojima su već došli u sukobe.

Bilo je pokušaja steriliziranja životinja koje mogu biti teške i do 1,8 tona, no to je skupo i teško.

"Žrtvovanje (odstrel) ostaje na stolu", rekao je David Echeverri, čelnik državne agencije za okoliš Cornare zadužen za sterilizaciju.

"To je neophodna opcija... to bi mogao biti jedini način da se spriječi pogoršanje problema", rekao je za AFP.

Escobar, nekoć šef smrtonosnog medelinskog kartela, postao je jedan od najbogatijih ljudi na planetu, prema Forbesu, zahvaljujući trgovini drogom. Nabavio je za svoj ranč niz životinja među kojima su i nilski konji, plamenci, žirafe, zebre i klokani.
Nakon što ga je policija ubila 1993. godine, svi osim nilskih konja prodani su zoološkim vrtovima. Nilski konji ostavljeni su da lutaju Escobarovim imanjem i nastavili su se razmnožavati. Stvorenja su dugo izazivala glavobolju za vlasti suočene s glasnom kampanjom protiv ubijanja.

Prošlog petka vlada je službeno proglasila nilske konje invazivnom vrstom i objavila da ima plan za "upravljanje" njihovom populacijom, za koju su studije pokazale da bi se mogla učetverostručiti u 10 godina. Iako detalji plana nisu otkriveni, bivši ministar okoliša Manuel Rodriguez pozvao je vladu da se posluži svim sredstvima, uključujući otvaranje lova na životinje.

"Očito se tome protive aktivisti za životinje, ali koja je alternativa?", upitao je.

Cornare je do danas uspio kirurški sterilizirati 11 nilskih konja, a još 40 dobilo je kontracepcijska sredstva. Napor je koštao više od 100.000 dolara, ali nije uspio spriječiti porast broja nilskih konja.

"Sve s nilskim konjima složeno je, skupo i opasno", rekao je Echeverri za AFP.

Za Rodrigueza, životinje predstavljaju veliku prijetnju ribarima i ostalim stanovnicima uz rijeku. Prošle godine Cornare je zabilježio dva napada nilskog konja na ljude, niti jedan smrtonosan. U Africi nilski konji ubijaju stotine ljudi svake godine.
Nilski konji prijete i morskim kravama, velikim morskim sisavcima kojima je rijeka Magdalena dom, i raznim domaćim ribama.
Biologinja Nataly Castelblanco, stručnjakinja za morske krave, rekla je da bi lokalne životinje trebale imati prednost.

"Domaće vrste imaju prioritet očuvanja u odnosu na invazivne vrste", napisala je na Twitteru.