Znanstvenici otkrili nevjerojatno ponašanje: ‘Hobotnice se udružuju s ribama kako bi lovile, ali rade i još nešto...‘

Znanstvenici su već primijetili da se hobotnice znaju udružiti s nekim ribama kako bi uspješnije lovile. Do sad se smatralo kako inteligentne hobotnice predvode ta mala lovačka udruženja u pohodu, no, nova su istraživanja otkrila kako bi zapovjedni lanac mogao biti nešto kompliciraniji od toga.

Zajednički lov s ribom posebno je zanimljivo ponašanje za veliku plavu hobotnicu (Octopus cyanea), pošto su one obično prilično samotna stvorenja. No, čini se da samoća više nije toliko nužna u trenucima kad zavlada glad, pa se ona udružuje s cijelim nizom riba kako bi skupa lovile. Kako su znanstvenici shvatili? Puno su puta naišli na čudan prizor nekoliko različitih vrsta riba koje ‘sjede‘ s nekom hobotnicom na dnu i gledaju u istom smjeru.

Kako bi otkrili više, tim istraživača krenuo je u ronilačku ekspediciju u Crvenom moru. Tamo su mogli pratiti 13 različitih vrsta podmorskih grupacija, a na njihovo proučavanje utrošili su više od 120 sati ronjenja.

- Promatranje tog lova pod vodom bilo je uistinu očaravajuće, jer se toliko toga događalo istovremeno i pred našim očima. Osjećao sam se stvarno sretnim što sam svjedočio tome. Najprije zato što ih nije bilo lako naći. Hobotnice se, naime, obično sakriju kad prvi put vide ljude. No, nakon nekog vremena smo razvili stvarno dobar osjećaj za to gdje ih pronaći i, zapravo, obično smo prvo vidjeli ribu. Ako znate kako se te vrste inače ponašaju, obično ćete brzo otkriti kako se nešto događa kako različite vrste ‘stoje‘ zajedno - rekao je Simon Gingins, koautor studije, za IFLScience.

Njihovi zaroni otkrili su kako ne donosi samo hobotnica odluke, nego u tome sudjeluju i ostali članovi lovačkog tima. Recimo, kad se odlučivalo u kojem se smjeru ide, jedna je riba bila glavna. Druga je bila ta koja je ubrzala proces nalaženja plijena. Hobotnica je, pak, predvodila, kad se odlučivalo hoće li nasrnuti na plijen ili ne, a bila je i ta koja bi ga mogla izvući iz kakvog skrovišta. Timski rad je životinjama bio koristan: brže su se snalazili i uspješnije lovili.

No, događalo se i nešto čudno: hobotnice su udarale neke članove čopora. Sudeći po svemu, taj udarac je služio kao način da hobotnica stekne kontrolu kad grupom. Pokazalo se kako su, dakle, udružene grupe uspješnije, ali u njima mogu biti samo oni koji su spremni tu i tamo dobiti kakav udarac.

Studija je objavljena u časopisu Nature Ecology & Evolution.