Životinje mijenjaju svoje životne navike kako bi bile - što dalje od ljudi?

Ekolozi Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji su u časopisu Science objavili studiju koja pokazuje da životinje mijenjaju navike kako bi izbjegle pritisak ljudskog zadiranja u svoja staništa. Izgleda da rast ljudske populacije utječe na to kako funkcioniraju životinje pa su tako određene vrste sisavaca, u svojim nastojanjima da izbjegnu ljude, postale aktivne noću, piše Geek.

Znanstvenici tvrde da se takva transformacija odnosi samo na životinje, ali i kako bi mogla imati potencijalnih posljedica na cjelokupni ekosustav.

U prošlosti se pokazalo da su se sisavci prilagođavali prisutnosti ljudi sjedilačkim obrascima života, odlascima u udaljena područja i trošenjem manje vremena na potragu za hranom. Takve promjene u ponašanju pridonose povećanju razine stresa kod životinja, što u konačnici može potpuno promijeniti određene ustaljene navike ponašanja.

Po nekim pokazateljima ispada da i aktivnosti poput planinarenja i kampiranja mogu imati loš utjecaj na životinjski i biljni svijet.

Cijela studija je koncipirana zapravo kao zbirna metaanaliza ukupno 76 studija koje su proučavale 62 vrste na 6 kontinenata. Pokazalo se da je povećanje nokturalnosti životinja odgovor na ljudsko uznemiravanje.

Rezultati su bili gotovo podjednaki na svim kontinentima i među svim istraženim vrstama, staništima i ljudskim aktivnostima na tim mjestima, od poljoprivrede do lova.

Neke životinjske vrste koje su bile uključene u istraživanje su, primjerice, tanzanijski lav, vidre iz Brazila, kojoti iz Kalifornije, divlje svinje iz Poljske te tigrovi iz Nepala. Sve te vrste su pokazale neobičnu različitost u ponašanju koje se mijenja kroz okoliš i vrste.

Širina podataka je upečatljiva i drugim znanstvenicima, s obzirom na činjenicu da takva vrsta podataka nije još bila toliko iscrpno analizirana.

Ekologinja Marlee Tucker s frankfurtskog Sveučilišta Johanna Wolfganga Goethea izjavila je kako je ovo istraživanje izmijenilo njezin pogled na čovjekov utjecaj na ostatak živog svijeta. Isto tako, smatra kako je pomalo zastrašujuće što većina ljudi utječe na životinje bez da je toga svjesna.