Vijest da je jedna glavata želva napala i ozlijedila ženu koja se kupala u moru kod Čiova mnoge je iznenadila. Ove morske kornjače nisu na glasu kao agresivne, a nitko se i ne sjeća kada je zadnji put neka želva napala čovjeka. Stručnjaci s kojima smo razgovarali pojasnili su nam kako je riječ o solitarnim životinjama koje inače nemaju previše posla s drugima, osim u vrijeme parenja. One vole svoj mir i samoću, a to se odnosi na baš sve, uključujući i ljude.
Zašto je onda došlo do napada? Stručnjaci smatraju kako je riječ o tome da se želva osjetila ugroženom pa je ugrizla ženu kako bi se obranila.
- One se obično zadržavaju na sigurnoj udaljenosti od ljudi pa je moguće da iznenadna blizina i kontakt s čovjekom iznenade i uplaše životinju te potaknu njezinu samoobrambenu reakciju. U svakom slučaju, iznimno je rijetko da morske kornjače ugrizu čovjeka te se tu radi o izoliranim slučajevima. Naš institut redovito prima dojave građana o opažanjima glavatih želvi duž obale i prema našim saznanjima, do ovog slučaja nisu zabilježeni napadi morskih kornjača na ljude - kaže Mateja Zekan Lupić iz Instituta Plavi svijet na Lošinju.
Milena Mičić, ravnateljica pulskog akvarija, kaže kako se ni ona ne sjeća slučaja da je glavata želva u Jadranu napala čovjeka. No, dodaje, ne smijemo smetnuti s uma da je riječ o divljoj životinji.
- Uvijek moramo biti na oprezu, naravno. Kad ih imamo u akvariju na oporavku, pazimo na sve. Znala je neka ugristi ljude tijekom hranjenja, no to je stoga što zamijene ruku za hranu. One imaju snažan kljun - pojašnjava Mičić.
No, u njenom akvariju, koji uz Institut Plavi svijet provodi rehabilitacije ovih kornjača, nisu dobili nikakvu dojavu od nadležnih službi vezano za želvu koja napala ženu. Nadaju se da bi se to ipak moglo dogoditi, kaže biologinja tog akvarija, Karin Gobić. U tom bi slučaju krenula potraga za kornjačom.
- Po onome što sam ja vidjela u medijima, čini se kako je obrasla. To znači da ima zdravstvenih problema. Možda je i dobila kakav udarac u glavu, pa je ošamućena i drži se plićaka. One inače nemaju zašto biti tako blizu obale, jer tamo nema hrane. More je veliko, pa se lako udalje od ljudi. Što se točno ovoj kornjači dogodilo, ne znam, no bilo bi dobro je dovedu kod nas ili kolega na Lošinju, da je pregledamo. Ako je posve zdrava, bilo bi dobro da ostane na skrbi ljudi do kraja ljeta, pa da je onda pustimo u more - ističe Gobić i dodaje kako se populacija želvi, na svu sreću, povećava. No, ljeti je veliki broj kupača i plovila, pa dolazi do kolizija.
Što napraviti? Stručnjaci su složni: ako vidite želvu, ponašajte se jednako kao da ste vidjeli kakvu divlju životinju u šumi. Kao što nitko od nas ne bi pokušao pomaziti medvjeda, tako trebamo tretirati i morska stvorenja. Najbolje je polako otplivati od nje i ne uspostavljati nikakav kontakt.