Globalnim okvirom za bioraznolikost postavljen je cilj zaštite najmanje 30 posto kopna i mora do 2030. godine. Ažuriranom EU Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora povećava se udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije u EU-u na 42,5 posto do 2030. Države članice EU-a trebale bi nastojati postići udio od 45 posto. Mogu li ta dva cilja - očuvanje prirode i energetska tranzicija - ići ruku pod ruku? Je li moguće izgraditi energetsku infrastrukturu koja neće štetiti prirodi?
- Idealno bi bilo vidjeti dobro strateško planiranje koje stavlja obnovu prirode i energetsku tranziciju na isti nivo. I to bi trebalo činiti koristeći znanstvene metode kao što je kartiranje osjetljivosti uz uključivanje svih relevantnih dionika. Problem je što smo to sve već trebali napraviti i sad se pokušavamo ukrcati na vlak koji je već prošao. Više nemamo deset godina vremena za planiranje pa da tek tada započnemo s izgradnjom, već moramo djelovati brzo i osigurati da istodobno ulažemo u prirodu i u energiju - istaknuo je Ariel Brunner, direktor BirdLife Europe and Central Asia, na okruglom stolu koji je pod nazivom “Prioritizing Nature-safe Renewable Energy Infrastructure” održan u ponedjeljak 8. travnja u Kući Europe u Zagrebu.
Okupljeni stručnjaci s područja očuvanja prirode i s područja razvoja obnovljivih izvora energije naglasili su tom prilikom da je potrebno dobro planiranje razvoja i kartiranje osjetljivosti, zadržavanje visokog standarda razvoja, transparentnost i uključivanje dionika, te sustavno prikupljanje podataka o prisutnosti osjetljivih i ugroženih vrsta.
Predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Gabrijela Šestani, načelnica Sektora za prirodu Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, kazala je da je Europski zeleni plan, ako uzmemo u obzir trenutno stanje okoliša u EU, enormno ambiciozan sa stajališta sektora očuvanja prirode.
- Ciljevi postavljeni do 2030. i 2050. su gotovo nezamislivi, ali će se kroz suradnju i razumne odluke zaista ostvariti. Treba raditi posvećeno i brže ukoliko želimo dosegnuti te postavljene ciljeve - kazala je Gabrijela Šestani. Pritom je otkrila da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kako bi pokrenula aktivnosti upravo u tom smjeru, pristupilo izradi karte osjetljivosti za kopneno područje Hrvatske.
Ona je ocijenila da je sektor očuvanja prirode u Hrvatskoj u prednosti jer ima značajnu podršku organizacija civilnog društva.
- Doista zajednički radimo na iznalaženju novih puteva razvoja. Mislim da je ključno dati konkretna rješenja, napredne i nove ideje kako bi se dala podrška svakom sektoru da donese dobre odluke, uključujući i prostorno planiranje", kazala je Šestani.
Okrugli stol organizirala je udruga Biom koja radi 18 godina na očuvanju prirode, a reagirala je u više slučajeva planiranja i izgradnje postrojenja vjetroelektrana zbog nepoštivanja obveze provođenja adekvatnih studija utjecaja na okoliš, te je vodila više sudskih sporova u nastojanju da se poštuju propisi.
Jeroen Boerkamps, direktor Ličkog medvjeda, najveće planirane vjetroelektrane u Hrvatskoj, koja će prema planu biti tri puta veća od trenutno najveće, a trebala bi se nalaziti između Otočca i NP Plitvička jezera, naglasio je da su proveli iscrpna istraživanja svih mogućih utjecaja na ptice i prirodu u fazi planiranja te su značajno izmijenili dijelove projekta i odustali od gradnje na nekim područjima gdje je ustanovljena prisutnost surog orla.
- Dakle, doista brinemo da zaštitimo prirodu. Trenutno ima puno novosti na području naprednih mjera za ublažavanje utjecaja na šišmiše i ptice. Već smo imali iskustva s tim u Nizozemskoj, na području okruženom s Natura 2000, gdje je mnogo turbina vjetroelektrana opremljeno kamerama koje trenutno zaustavljaju turbine u slučaju nailaska ptice, čime se smanjuje broj stradalih ptica na minimum - istaknuo je Jeroen Boerkamps.
Vesna Montan iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, koje okuplja tvrtke koje se bave razvojem energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, kazala je da su u cilju ubrzanja i pojednostavljenja procedura vezanih za razvoj takvih energetskih projekata, izradili stručnu podlogu tzv. GO-TO područja za sunčane elektrane. Ta stručna podloga sadrži zemljopisni prikaz lokacija pogodnih za izgradnju sunčanih elektrana, a koja su proizašla primjenom multikriterijske analize, odnosno uzimajući u obzir ograničenja koja proizlaze iz različitih kategorija zaštite okoliša, prirode, kulturne baštine te građevinskih područja naselja.
Ova analiza pokazala je da bi se na ovaj način omogućila brža i jednostavnija gradnja sunčanih elektrana većih od 5MW na gotovo 2,8 posto teritorija Republike Hrvatske iz čega proizlazi da bi se moglo izgraditi 150 GW solara, a za usporedbu, trenutno imamo instalirano pola GW.
Maja Maslać Mikulec iz tvrtke Geonatura koja se bavi praćenjima i procjenama utjecaja na okoliš i prirodu, naglasila je kako je važno zadržati visoku razinu kvalitete studija utjecaja na okoliš. Po njenom mišljenju, ključnu ulogu pritom ima nadležno ministarstvo.
- Na Ministarstvu je odgovornost da se studije utjecaja na okoliš izrađuju na pravilan način. Prihvaćanje nepotpunih i nekvalitetnih studija direktno se odražava na zaštitu prirode, ali i poslovanje konzultanata koji rade studije na profesionalnoj višoj razini, ulažući više napora u terenska istraživanja, analize i konzultacije s investitorima - ilustrirala je Maja Maslać Mikulec.
Zelena energetska tranzicija izazovan je zadatak za prijenosnu mrežu koja je jedna od ključnih sastavnica te tranzicije i također se mora ubrzano mijenjati. Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) član je Renewables Grid Initiative koja okuplja operatore prijenosnih sustava i organizacije civilnog društva diljem Europe, promovirajući transparentan i održiv razvoj elektroenergetske mreže kako bi se omogućilo intenzivnu integraciju obnovljivih izvora energije s ciljem postizanja potpune dekarbonizacije u skladu s obvezama koje su preuzele Europska unija i njene države članice.