Ptice u Europi danas izgledaju i ponašaju se drugačije, a nekoliko je razloga zašto

Istraživači su proučavali podatke prikupljane od sredine 60-ih godina prošlog stoljeća. Analizirali su 60 različitih vrsta koje obitavaju u Britaniji i Nizozemskoj, uključujući vrapca, kukmastu sjenicu, močvarnu strnadicu, zimovku i brezovog zviždaka. Fokus istraživanja je bio na tome kako su se ove ptice mijenjale tijekom vremena s obzirom na njihov raspored polaganja jaja, broj potomaka i morfologiju. Na primjer, siva grmuša ima manje mladih, obični zviždak polaže jaja 12 dana ranije, članovi obitelji vrapčarki su sve manji, a crvenrepke su sve veće, piše Green.hr.

Iako je istraživanje već dokazalo kako vrapčarke postaju manje zbog porasta temperature, znanstvenici nisu bili sigurni je li to izravno uzrokovano toplinskim stresom ili zbog toga što im je otežano hranjenje porastom temperature. Zanimalo ih je koliki je udio promjena povezan sa zagrijavanjem i je li zagrijavanje utjecalo na neke vrste ili njihove osobine više od drugih, kao i jesu li drugi čimbenici pojačali te promjene.

Istraživanje koje je prošlog tjedna objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, pokazalo je da je više od polovice promjena osobina povezano s porastom temperature, a zagrijavanje je vjerojatno najveći čimbenik koji pokreće promjenu tijekom godina. Drugi čimbenici, kao što su urbanizacija, zagađenje i gubitak staništa, također mogu utjecati na promjene karakteristika ptica.

„Na primjer, klimatske promjene uzrokovale su da obični zviždak polaže jaja šest dana ranije tijekom posljednjih 50 godina, ali su drugi nepoznati čimbenici okoliša ubrzali taj proces, što znači da sada ove ptice polažu jaja 12 dana ranije nego prije pola stoljeća”, rekao je za The Guardian Martijn van de Pol. Ovako velika promjena u rasporedu može uzrokovati neusklađenost između dana kada se ptići izlegu i vremena kada im je hrana dostupna, narušavajući ravnotežu ekosustava.

Otprilike 57 posto ukupnih promjena tijekom posljednjih nekoliko desetljeća može biti povezano s globalnim zagrijavanjem. Otprilike 32 posto od 60 vrsta ptica doživjelo je promjene u okolišu u kojem žive. Kod 86% ptica uočene su promjene u vremenu polaganja jaja, a 31 posto ptica danas ima više ili manje potomaka nego prije.

Nisu sve vrste pogođene na isti način. Neke ptice, poput crvenrepke, očito povećavaju svoje tjelesno stanje i broj potomaka.

“Istraživanje daje utemeljeno objašnjenje zašto se vrste mijenjaju tako različitom brzinom. To nema veze s osjetljivošću na temperaturu, već s čimbenicima koji nisu vezani za temperaturu”, rekao je Shahar Dubiner, ekolog sa Sveučilišta u Tel Avivu.

To znači da je zagrijavanje vjerojatno najveći čimbenik koji pokreće promjenu kod ptica, ali nije jedini koji utječe na njih. Drugi čimbenici mogu imati značajniji utjecaj, ali još uvijek se ne zna točno što su ti drugi čimbenici i kako su povezani s porastom temperature.