Vrane u periodu od 15. svibnja do 15. lipnja izlaze iz gnijezda i tada poletarci nerijetko završe na tlu, a ostale vrane ih brane od opasnosti, pišu Prijatelji životinja. U tom periodu ih je najbolje zaobilaziti, no vrane nisu opasne za ljude i ne treba ih se bojati ako im se ne prilazi.
Vrste vrana koje obitavaju na području Zagreba (sive vrane, gačci, čavke), nisu zaštićene ptice, no nije dopušteno uklanjanje njihovih gnijezda u vrijeme gniježđenja niti razbijanje ili diranje njihovih jaja. Ako je gnijezdo uklonjeno neposredno prije sredine ožujka, kada obično polažu jaja (zna biti i nekoliko tjedana prije ili poslije), sezona gniježđenja im je propala, no to ne znači da se vrane neće zadržati na tom području ili negdje u blizini.
U gradu Zagrebu je, prema nekim procjenama, oko 10 tisuća vrana, a u svrhu sprječavanja gradnje gnijezda ptica iz porodice vrana rezidba grana na kojima vrane želi sviti gnijezda provodi se najesen i zimi, kada nema gnjezdišta, kako se životinje ne bi uznemiravale u vrijeme razmnožavanja.
Najbolja mjera je dakle prevencija, obrezivanje granja drveća prije nego počne sezona gniježđenja, posebice na lokacijama gdje su se ljudi žalili na vrane. Na taj način vrane neće imati mjesto za napraviti gnijezdo pa će ga saviti negdje drugdje.
Uz to, ako se zatvaraju kante za smeće, vranama je manje dostupna hrana, pa i to u konačnici utječe na njihov broj. Česti su slučajevi da ljudi bacaju ostatke hrane kroz prozor, i pri tom ne mislimo (samo) na kruh za golubove, nego ostatke jela, što naravno privlači i vrane i druge životinje poput miševa, štakora i sl. Onda se i taj problem krene rješavati trovanjem, bilo na da se unajmi tvrtka ili nelegalnim bacanjem otrova koji postaje opasnost i za druge životinje i ljude, posebno djecu.
Odlaganje smeća na predviđena mjesta i razvrstavanje otpada te obrezivanje drveća u jesen ili pred kraj zime je najbolja prevencija ovog problema. Ako se to redovito i kontrolirano provodi, neće biti tog problema. Na taj su način zaštićeni i ljudi i vrane.