‘Pčelarstvu, kao namjernom masovnom uzgoju pčela, zaista nije mjesto u gradu‘

Udruga Prijatelji životinja reagirala je prosvjed udruge pčelara u Zagrebu, na kojemu su pčelari tražili uvođenje urbanog pčelarstva.

- Apeliramo na Grad Zagreb da ostane na snazi vrlo opravdana zabrana uzgoja pčela u Zagrebu te da se u gradskim vrtovima i na drugim zelenim površinama poveća broj sadnica biljaka koje bi privukle divlje pčele i druge oprašivače, što stvara raznolikost. Također, sadnja drveća, grmlja i cvjetnog raslinja, kao i umjerena košnja livada, pomaže i suživotu s malim pticama, vranama i kukcima - poručuju Prijatelji životinja.

Ističu da povremene inicijative za poticanje urbanog pčelarstva smatraju nestručnima i nedovoljno promišljenima jer se time neće povećati broj pčela u gradu.

- Urbano pčelarenje kratkoročno povećava broj pčela samo do razine na kojoj košnice postaju konkurencija za hranu jedna drugoj. Razlog tomu mali je broj divljih livada i divljeg cvijeća u gradovima, a koji su glavni izvor hrane za pčele i druge oprašivače. Glavni uzrok opadanju broja pčela u svijetu je uzgoj monokultura i nedostatak raznolikosti raslinja, a ne manjak pčelara i košnica - pojašnjavaju Prijatelji životinja.

Pojašnjavaju kako se otprilike jedna od deset vrsta pčela u Europi suočava se s izumiranjem, pri čemu su posebno ugrožene divlje solitarne pčele, koje imaju ključnu ulogu u oprašivanju voćaka i drugih kultiviranih biljaka i u očuvanju biološke raznolikosti. Dok medonosna pčela može posjetiti do 2000 cvjetova na dan, solitarne pčele posjete do čak 5600 cvjetova na dan! Unatoč tome, divlje solitarne pčele ugrožene su i zato što je većina inicijativa fokusirana na medonosne pčele. No oprašivanje oko 90 posto biljnih vrsta i 75 posto poljoprivrednih usjeva u svijetu ovisi o pčelama i drugim oprašivačima, a kod nas su najvažniji oprašivači ponajprije divlje pčele.

Uzgoj pčela u gradu povezano je s raznim opasnostima., ističu. Jedna od njih je mogućnost širenja zaraze s bolesnih na zdrave košnice, pri čemu se spaljuju sve zaražene košnice.

- Osim toga, uzgoj pčela u gradu predstavlja potencijalnu opasnost i zdravstvenu ugrozu. Ubod medonosnih pčela otrovan je i opasan za ljude koji su na njega alergični. Za razliku od njih, divlje solitarne pčele poznate su po miroljubivosti – imaju žalac, ali ne ubadaju - upozoravaju iz udruge Prijatelji životinja. Dodaju da bi dopuštanjem urbanog pčelarstva Grad trebao preuzeti odgovornost kada se dogodi nesreća, koja može biti i sa smrtnim posljedicama, jer bi se radilo o uzgojnoj vrsti za koju bi netko trebao izdati dozvolu. Sve navedeno pokazalo se kao problem u gradovima koji su dopustili urbano pčelarstvo.

Smatraju da bi se, umjesto razmišljanja o urbanom pčelarstvu, Zagreb trebao okrenuti već provjerenim inicijativama u zaštiti solitarnih pčela. Jedan od takvih dobrih primjera je tzv. hotel za solitarne pčele u arboretumu Šumarske škole u Karlovcu. Kako bi povećali biološku raznolikost, u engleskom gradu Brightonu uvedena je zakonska obaveza da svaka nova stambena zgrada iznad pet metara mora imati posebne cigle s nizom uskih otvora, koje osiguravaju gnijezda za solitarne pčele. Slične politike usvojili su i drugi gradovi u Ujedinjenome Kraljevstvu. U nizozemskom gradu Utrechtu tristotinjak autobusnih stanica dobilo je zelene krovove, čije zasađeno bilje stvara novo utočište za različite vrste pčela. Stanovnike motiviraju raznim poticajima da na svojim krovovima naprave male urbane zelene oaze. U Beču se pak radi očuvanja divljih pčela preporučuje izbjegavanje korištenja insekticida.

Prijatelji životinja zaključuju da pčelarstvu, kao namjernom masovnom uzgoju pčela, zaista nije mjesto u gradu. Zato pozitivni primjeri brige za divlje pčele trebaju biti putokaz Zagrebu kako se razvijati u moderan grad koji teži održivu razvoju i kao pokazatelj drugim hrvatskim gradovima kako očuvati bioraznolikost i njegovati suživot s pčelama i drugim divljim kukcima u gradu.