SIMPATIČNA NJUŠKA

Ovo je Albert, najslađi šišmiš u Hrvatskoj! Po cijele dane je u nečijem krilu ili spava u fotelji

O njemu brinu članovi udruge Šinterice dobrog srca, koji mu traže i društvo
 Facebook

Udruga Šinterice dobra srca objavila je simpatičan video čija je glavna zvijezda - Albert. On je jedini njihov leteći štićenik, koji zbog ozljede dane provodi u terariju, na stolu, u krilu i na fotelji. Voljeli bi mu naći društvo, pa su objavili kako će rado udomiti šišmiša, ako postoji još neki u zemlji koji se ne može vratiti u prirodu.

Albert, pojasnili su iz udruge, spada u rod šišmiša Pipistrellus i česta je vrsta u Hrvatskoj. Hrvatska se može pohvaliti velikom raznolikošću vrsta, odnosno kod nas su zabilježene gotovo sve vrste šišmiša rasprostranjene u Europi, njih nešto više od tridesetak, a pripadaju skupini Microchiroptera.

Svi su šišmiši u Hrvatskoj zaštićeni zakonom, a Hrvatska je jedna od 30-ak zemalja Europe koje su potpisale Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša, kojim se podiže svijest javnosti o potrebi zaštite šišmiša.

Šišmiši mogu živjeti u spiljama, kamenolomima, napuštenim rudnicima, dupljama drveća te u potkrovljima kuća. Hrane se kukcima - prema nekim podacima mogu u jednoj noći pojesti između šest stotina i tisuću komaraca. Već iz toga je jasno kako bi gubitak ove vrste doveo do ekološke katastrofe i potpunog urušavanja hranidbene mreže. No, nisu korisni samo u pogledu sprječavanja najezde kukaca. Vrste koje se hrane voćem i nektarom imaju funkciju raznošenja sjemena i polena.

Nažalost, veoma su ugroženi i to zbog niza razloga: korištenja pesticida, gubitka i uništenja staništa kroz procese deforestacije i urbanizacije, uznemiravanja u vrijeme zimskog sna, te epidemija bolesti bijelog nosa. Sve ovo utječe na drastično opadanje populacija šišmiša u zadnjem desetljeću.

Kako ih zaštititi? Najprije, time da se manje koriste pesticidi, da se štite njihova staništa, ali i postavljanjem kućica u kojima mogu spavati. Ne treba kolonije uznemiravati, posebno u vrijeme hibernacije. Ako se pronađe ozlijeđenog šišmiša, treba ga skloniti na sigurno, ugrijati ga i javiti se nekoj od udruga za zaštitu životinja.

- I zapamtite: šišmiši u Hrvatskoj ne piju krv, ne upliću se u kosu, ne napadaju ljude, a bjesnoće se ne morate bojati jer smo zemlja slobodna od bjesnoće - poručuju iz udruge.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 00:03