Ovogodišnji Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se u nedjelju pod sloganom „Gradimo zajedničku budućnost za sve što živi” kako bi se podigla svijest javnosti o sve većem problemu gubitka bioraznolikosti.
Prema posljednjem Izvještaju o stanju planeta svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, od 1970. izgubiljeno je 68 posto populacija sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i riba, čime je ugrožena mreža koja održava prirodnu ravnotežu i pruža resurse neophodne za život - hranu, pitku vodu, čist zrak i mjesto za stanovanje.
"S obzirom na zabrinjavajuće podatke koji ukazuju da bioraznolikost gubimo alarmantnom brzinom, njezino očuvanje mora postati prioritet svakog pojedinca", ističe se u priopćenju WWF-a (World Wide Fund for Nature).
Kako se objašnjava, neodrživim praksama dovodimo naš planet, a samim time i sebe, u opasnost, zagađivanjem okoliša uništavamo prostor za život sebi i drugim živim bićima, krčenjem šuma direktno utječemo na smanjenje bioraznolikosti i narušavamo sklad između ljudi i životinja, pretjeranim izlovljavanjem pustošimo oceane, a regulacijom rijeka dovodimo brojne vrste do ruba izumiranja.
Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije, kaže kako ljudski pritisak na planet i njegove resurse raste i danas gotovo svakih sat vremena izgubimo jednu vrstu.
"Iako to zvuči zastrašujuće, pozitivno je da smo sad svjesni svog utjecaja na planet i znamo da ga možemo promijeniti. Znamo da bez prirode ne možemo, no pitanje je što ćemo poduzeti da je očuvamo", poručila je.
Po njezinim riječima, svatko od nas ima važnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti, primjerice pčelama, kojih u ovoj regiji ima čak 1000 vrsta može se pomoći vrlo lako - sadnjom medonosnog i začinskog bilja u svojim vrtovima i na balkonima, ili izgradnjom nastambi od bambusa ili trstike za solitarne pčele.
"I ostalim vrstama na planetu možemo pomoći održivijim korištenjem resursa koje nam priroda svakodnevno pruža. Ako uzmemo samo ono što nam treba, dajemo prirodi vremena da se obnovi", dodala je.