Koja životinja može na svijet donijeli naviše malenih odjednom? Iznenadit će vas rekorderka

Postoje milijuni životinjskih vrsta na našem planetu i svaka ima reproduktivnu strategiju koja se razvila kako bi odgovarala njezinim specifičnim potrebama. Ali koja vrsta može imati najviše djece odjednom?

Za početak, koju ćete životinju okruniti za najveći broj potomaka ovisi o tome kako kvantificirate potomstvo. Ako definirate potomstvo u smislu broja spolnih stanica, ili neoplođenog jajašca i spermija, proizvedenih u jednom trenutku, onda su tu prvaci ribe. Potrebno je manje energije za oslobađanje neoplođenih jajašaca nego za njihovo polaganje nakon što su oplođena, tako da životinje koje se mrijeste, ili ispuštaju neoplođena jajašca i spermu u vodu, često imaju više jajašaca nego one koje se ne mrijeste.

Utvrđeno je da bucanj (Mola mola) ima čak 300 milijuna jajašca u svojim jajnicima u samo jednom trenutku. Međutim, budući da su jajašca oplođena izvan tijela ženke, nemoguće je znati koliko od tih jajašaca postaju ribe, a koja količina propada. Nakon što ih pusti u more, ona ne sudjeluje u tom procesu dalje. S obzirom na to da su ove životinje službeno rijetka vrsta prema IUCN-u, jasno je kako ih se oplodi i razvije daleko manje nego ih jedna riba izbaci u ocean.

Što se tiče oplođenih jaja u, kukci su tu prvaci. Neke vrste mrava, kao što su Dorylus wilverthi mogu položiti čak tri do četiri milijuna jajašca u otprilike mjesec dana. Kraljica će oploditi neka od tih jajašaca a druga ne, ovisno o tome koliko muških i ženskih potomaka ona želi imati.

Među pticama, vrste poput sive jarebice (Perdix perdix) među najboljim su nesilicama, s do 22 jaja po u gnijezdu. Kada je u pitanju živo rođenje, očevi morskih konjića mogu na svijet donijeti do 2000 živih mladunaca odjednom, koje inkubiraju i održavaju putem posteljice u svojoj vrećici. Otrovne zmije Bitis arietans glavni su konkurent za kopnene majke koje rađaju najviše živih mladih. Ženka koja je postavila rekord rodila je 156 potpuno razvijenih zmija jednu za drugom.

Zašto ove životinje imaju toliko mladunaca, dok životinje poput slonova i kitova obično imaju samo jedno po jedno? Jedan od čimbenika koji utječe na veličinu legla je životni vijek. Životinje kraćeg vijeka koje neće doživjeti rast svojih potomaka obično će imati više potomaka odjednom.

Vrste poput šišmiša, koji moraju biti lagani da bi letjeli i nosili svoje mladunce dok su u zraku, općenito se mogu brinuti samo za jednog potomka odjednom. Životinje koje se brinu o svojim mladuncima nakon rođenja općenito će imati manje potomaka zbog većeg količine energije i resursa potrebnih za uzgoj svakog od njih.

Polaže li životinja jaja ili rađa žive mlade također je važan faktor. Živi mladunci iziskuju mnogo više truda da se razviju, pa će one majke koje rađaju žive često imati manje mladunaca. Životinje koje žive u skupinama, uključujući vrste poput afričkog mrava vozača, mogu imati više mladunaca od usamljenih životinja zbog veće zaštite koju nudi skupina.

Uvijek, međutim, ima primjera koji se odupiru trendovima. Kunići i miševi su, na kraju krajeva, poznati po svojim velikim leglima unatoč tome što rađaju žive mlade, dok balegari, koji nose jaja, mogu položiti samo tri jaja odjednom, piše Live Science.