ANALIZA

‘Kako riješiti problem vrana? Skidanje gnijezda je loše, evo što je najbolje napraviti...‘

Kod gačaca se uošće ne bilježi agresivno ponašanje prema potencijalnim predatorima poput onoga u sive vrane,

Pažnju ove vrane u parku u GK Plokite privukla je prazna plastična ambalaža

 Vladimir Dugandzic/Cropix

Iz udruge BIOM odlučili su reagirati na nedavni poziv Grada Zagreba da im prijave gnijezda vrana, kako bi ih uklonili. Na svojoj stranici objavili su kako smatraju da se u urbanim sredinama trebaju tražiti rješenja koja teže suživotu. Osim toga, odličili su pojasniti kako na ulicama grada ljudi viđaju gačce i sive vrane, što nije ista vrsta. Pojasnili su i razlike.

Siva vrana (Corvus cornix) je vrsta vrane (Corvidae) crne glave, krila i repa sa sivim tijelom i leđima. Danas u najvećoj mjeri nastanjuje naselja i njihovu okolicu, otvorene šume i poljoprivredna površine, a općenito izbjegava (zatvorena) šumska područja. Česta je i mnogobrojna gnjezdarica u gradovima Hrvatske, posebno u kontinentalnom dijelu. Hrani se raznolikom hranom koja uključuje sjemenke i plodove te različite manje životinje od sitnih beskralježnjaka do manjih sisavaca i ptica, a ako su u prilici hranit će se i otpacima iz kućanstava te strvinom.

Iako je riječ o društvenoj vrsti koja se često može vidjeti u jatima, tijekom sezone gniježđenja, a radi se o razdoblju od veljače do lipnja, pojedinačni parovi zauzimaju teritorije koje brane od drugih pripadnika svoje vrste te unutar njih grade gnijezdo. Ptići sive vrane gnijezdo napuštaju u drugoj polovici svibnja te dalje tijekom lipnja, a tada su još uvijek vrlo loši letači te se često nađu na tlu ili u niskom grmlju, gdje su izloženi različitim opasnostima.

Upravo je period izlijetanja ptića vrijeme u kojem se vidi zaštitničko i agresivno ponašanje sive vrane prema ljudima, njihovim psima i svim ostalim životinjama u kojima roditeljski par prepozna potencijalnu prijetnju. Odrasle ptice na prijetnje reagiraju glasnim oglašavanjem te niskim nadlijetanjem, a može doći i do fizičkog kontakta u kojem kljunom i kandžama pokušavaju otjerati čovjeka ili životinju od njihovog ptića.

- Potencijalne ozljede kod ljudi uglavnom ne nastaju zbog oštrih kandži ili kljuna sive vrane, već zbog panične reakcije napadnute osobe koja može dovesti do pada prilikom pokušaja bijega. U ovakvim situacijama ključno je zadržati smirenost i udaljiti se od mjesta susreta s vranom, a time i od vjerojatne lokacije mladog ptića kojeg odrasla ptica štiti - ističu iz udruge.

Tijekom ostatka godine, u periodu kada nemaju mlade ptiće, situacije poput ovih krajnje su neuobičajene jer su sive vrane navikle na suživot s ljudima i ne doživljavaju ih kao prijetnju. Građani o ovoj problematici uglavnom doznaju iz medija gdje se temi pristupa senzacionalistički, dok praktične informacije i upute za građane koji se susreću sa sivom vranom nisu lako dostupne. Posljednjih godina, prije svega zbog nepoznavanja razloga koji su uzrok ovim, za građane neugodnim susretima, u društvu se stvorila vrlo negativna slika o sivoj vrani.

Gačac (Corvus frugilegus) je veličinom i oblikom nalik sivoj vrani, no potpuno je crna ptica, ušiljenijeg sivog kljuna. Za razliku od sive vrane, gačac je kolonijalna vrsta te se više gnijezda gačaca može naći na okupu. Svoje kolonije često zasniva u naseljima, prije svega gradovima i u njihovoj okolici. Drži se u jatima tijekom čitave godine, a često se opaža na poljima, travnjacima i duž obala tekućica. Svejedi su, ali se pretežito hrane kukcima i gujavicama.

Kod gačaca se ne bilježi agresivno ponašanje prema potencijalnim predatorima poput onoga u sive vrane, a iako u urbanim sredinama gnijezde i redovito noće, hranu često pronalaze na okolnim poljoprivrednim i travnatim površinama. Koloniju gačaca čini više gnijezda pozicioniranih na jednom ili nekoliko obližnjih stabala, zbog čega su ljudima mnogo zamjetljiviji od sive vrane. Građani se često žale na ove kolonije, ističući problem buke i izmeta na putevima ispod stabala na kojima se nalaze gnijezda.

- U pozivu koji je nedavno upućen iz Odjela za zaštitu životinja i veterinarske poslove Grada Zagreba kao glavni razlog povećanog broja vrana u gradskim staništima navodi nepropisno odlaganje kuhinjskih otpadaka. Uz pretpostavku da se pojam „kuhinjski otpad“ odnosi na otpad povezan s prehranom ljudi koji konzumiraju i sive vrane, želimo istaknuti kako je ovakva tvrdnja samo djelomično istinita.

Neodgovarajuće zbrinjavanje otpada i prisutnost otvorenih kanti za smeće, kontejnera te otvorenih smetlišta svakako predstavlja dodatan izvor hrane sivim vranama pa time i utječe na njihovu brojnost. No postoje i mnogi drugi čimbenici zbog kojih su vrane upravo u urbanim sredinama pronašle svoje optimalno stanište. Prije svega, u gradskim staništima nije moguće provoditi lov na ove vrste, a potencijalni prirodni predatori vrana ondje obitavaju u malim brojevima ili u iste samo povremeno zalaze - ističu i dodaju:

- Tradicionalan način održavanja zelenih površine u urbanim dijelovima Zagreba i drugih gradova često pogoduju vranama. To uključuje sadnju stabala na većem razmaku, dok je grmlje pozicionirano na manje, donekle zanemarive površine. Kada tome dodamo i prekomjernu košnju travnjaka, rezultat je da većina gradskih zelenih površina postaje dostupna i pogodna za hranjenje vrana, što gradske sredine čini optimalnim staništima za njihovo gniježđenje. Još jedan važan izvor hrane vranama u Zagrebu, koji se ne spominje u dopisu, jest i odlagalište otpada Prudinec gdje se svakodnevno hrani velik broj sivih vrana, gačaca, ali i drugih svejedih ptica - ističu iz udruge.

Iz njihove objave jasno proizlazi kako na brojnost sive vrane i gačca u gradovima utječe kombinacija različitih čimbenika specifičnih za svaku vrstu, a uklanjanje gnijezda koje tek prethodi pravoj gnijezdećoj sezoni ne može imati značajan utjecaj na smanjenje populacija ovih vrsta. Prije svega, prilikom akcija rušenja gnijezda i orezivanja stabala ciljana su upravo građanima zamjetljiva gnijezdilišta gačaca, dok se na pojedinačna, raštrkana i skrivena gnijezda sivih vrana zapravo ne utječe.

Nadalje, smatraju i kako rušenje gnijezda do 1. ožujka neće spriječiti gačce da nakon navedenog datuma sagrade nova gnijezda, pa se na ovaj način ulažu sredstva u metodu koja već unaprijed ne obećava željene rezultate. Dodatno, orezivanje stabala najčešće rezultira time da su gačci prisiljeni sagraditi svoja gnijezda na većem broju okolnih stabala i time se kolonije šire ili čak raščlanjuju na više manjih kolonija. Na ovaj način kolonije zauzimaju veća područja i sukladno tome potencijalno smetaju većem broju građana.

- Dodatno zabrinjava i spomen pojma „proljetno održavanje parkova“, pa s naše strane postoji bojazan kako će se u svrhu sprječavanja izgradnje gnijezda, stabla orezivati na neprimjeren način, a možda u budućnosti na zahtjeve građana i rušiti, samo kako bi se spriječilo gniježđenje na određenim lokalitetima. Želimo istaknuti kako ovakav jednodimenzionalan pristup populacijama vrana u Zagrebu s vremenom može rezultirati puno drastičnijim zahvatima u prostor čime bi se onda dodatno narušile estetske vizure, ali i kvaliteta života samih građana, bez značajnog utjecaja na populacije vrana koje svoja gnijezdilišta mogu preseliti na druge lokacije unutar istog grada. Spomenuti dopis zanemaruje i sve po ljude pozitivne aspekte koje sive vrane imaju na gradski okoliš i to kao predatori glodavaca i kukaca te činjenicu da doprinose disperziji sjemenki svojim izmetom - ističu iz uduge.

Stav o vranama je u našem društvu prilično negativan, pojašnjavaju, posebno ako ih uspoređujemo s nekim drugim ptičjim vrstama koje su prisutne u urbanim sredinama. Zato se na različite načine kroz povijest pokušavalo opravdati negativne poteze usmjerene na ovu vrstu.

- Jedan od takvih društvenih mitova je onaj koji govori o vranama kao glavnim čimbenicima u nestanku drugih manjih vrsta ptica, a koji nije stručno osnovan. Zabilježeno je da se sive vrane povremeno hrane jajima, mladima pa i odraslim vrstama manjih ptica, ali nije dokazano da znatno utječu na smanjenje brojnosti tih vrsta.

Znanstveni radovi ukazuju da je utjecaj na manje ptice malen i uglavnom se odnosi na produktivnost (odnosno broj preživjelih mladunaca, koji kod ptica imaju veliku smrtnost bez obzira na vrane), a ne na nestajanje vrsta s određenog područja (Madden i sur. 2015, Broyer i sur. 1995, Chesness i sur. 1968) - ističu i dodaju:

- Značajan utjecaj vrana na populacije sova i grabljivica time da ih vrane protjeruju (takozvani mobbing) također nije dokazan istraživanjima. „Protjerivanje“ grabljivica je zabilježeno kod velikog broja vrsta, npr. kod galebova i čigri te drugih kolonijalnih gnjezdarica, pa i kod manjih pjevica kao što su kosevi, sjenice i lastavice, a obično se događa kako bi se u određenom trenutku otjeralo predatora iz neposredne blizine gnijezda ili mladih druge vrste. Također, neke vrste sova i grabljivica (npr. mala ušara (Asio otus), vjetruša (Falco tinnunculus)) za gniježđenje čak koriste napuštena gnijezda vrana, što je dodatni aspekt korisnosti vrana, s obzirom da je poželjno da sove i grabljivice žive u gradovima - poručuju iz udruge.

Koje je rješenje problema? Oni smatraju kako je, za početak, potrebno promijeniti način gospodarenja otpadom tako da se životinjama oteža pristup ostatcima hrana, kao i prilagoditi pristup upravljanju zelenim površinama. Trebalo bi razmisliti o stvaranju alternativnih gnjezdilišta za gačce izvan gradova, kroz sadnju i zaštitu drvoreda visokih stabala izvan ljudskih naselja.

- Pristupom kakav je vidljiv iz zadnje rečenice dostavljenog dopisa („Čuvajte se!“), sigurno se ne doprinosi edukaciji i dobrobiti građana, već ih se zastrašuje i upućuje na to kako su vrane skupina koja im može ozbiljno nauditi. Smatramo da je posebno veliku pozornost potrebno posvetiti upravo edukaciji i razgovoru s građanima, kako bismo zajedničkim snagama došli do smislenih rješenja za suživot s vrstama koje s nama dijele životni prostor - zaključuju iz udruge.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 01:28