Ideja veganstva je veoma miroljubiva - ne jesti niti koristiti ništa što dolazi od životinja. Osim prehrane koja isključuje namirnice životinjskog porijekla (osim mesa, to znači i mlijeko te jaja), veganstvo sa sobom nosi korištenje kozmetike koja, osim što je veganska po sastavu, nije testirana na životinjama, ne nošenje krzna, kože, perja...
No, čini se kako su vegani zbog tih miroljubivih ideja prilično omraženi. Jedno istraživanje (Cara C. MacInnis, Gordon Hodson) pokazalo je kako druge društvene grupe, koje su inače mete brojnih predrasuda, bolje kotiraju u društvu. Jedini o kojima se misli gore od vegetarijanaca i vegana su ovisnici o drogama. Ono što je kod vegana posebno specifično jest da postoje razlike: društvo ima nešto bolje mišljenje o veganima koji su to postali jer su morali (tehnički, riječ je samo o plant based prehrani, ne i veganstvu, jer ono podrazumijeva etički pristup i ne radi se o dijeti) nego o onima koji su se na taj životni zaokret odlučili jer im je bilo žao životinja.
Stručnjaci smatraju kako je to zbog toga što je jedenje mesa društveno prihvaćeno, pa je zbog toga postojala potreba da one koji se ponašaju drugačije društvo nekako imenuje i samim time izdvoji. Oni to nazivaju ‘mesni paradoks‘ - mnogi, naime, misle da ne bi trebalo ubijati životinje, ali ih unatoč tome jedu gotovo svakog dana. Neki vegane čak doživljavaju i kao prijetnju svom identitetu jer ne rade ono što većina radi.
No, istovremeno, istraživanja su pokazala da ljudi koji jedu meso prema veganima ne gaje samo negativne stavove. Doživljaju ih kao suosjećajne, uporne i posvećene, premda ipak mnogi misle da su oni arogantni, naporni i skloni osudama drugih, piše Telegraf.