Hoće li pčela umrijeti kad nas ubode? Odgovor bi vas mogao iznenaditi

Umiru li pčele nakon što nas ubodu? Iako smo ovu priču čuli puno puta u djetinjstvu, ispostavlja se da je to u većini slučajeva samo priča. Postoje različite vrste pčela, a neke od njih nas čak ni ne mogu ubosti.

Točnije, procjenjuje se da postoji oko 20 tisuća vrsta pčela diljem svijeta, od kojih je otprilike 500 onih koje ne bodu, a često se prikladno nazivaju "pčele bez uboda" i uglavnom žive u tropskim krajevima. Također, postoje takozvane "rudarske pčele" koje bodu, ali toliko slabo da se ubod smatra neučinkovitim, piše Klik.

A što je s onim pčelama koje bodu? Po čemu se razlikuju one koje nakon uboda umiru i one koje prežive?

Zanimljivo je da će svaka pčela koja vas bude biti ženka jer je žalac zapravo modificirani cjevasti organ preko kojeg ženka kukca odlaže svoja jaja. Ženske pčele imaju tendenciju da masovno nadmašuju muške, a prosječna populacija pčela ima omjer žena i muškaraca od oko 5 prema 1.

Neke vrste pčela umrijet će nakon uboda ljudi ili drugih sisavaca zbog anatomije njihovog uboda. Bodljikav je i ulazi pod kožu žrtve, dopuštajući ubodu da ostane na mjestu te pumpa otrov.

Medonosne pčele, kojih ima oko 10 vrsta, nemaju tendenciju umrijeti kada ubodu druge kukce ili pauke, što se obično događa samo ako pčela misli da je njezina košnica napadnuta. To je zato što je žalac općenito sposoban probiti relativno tanak egzoskelet kukca i može se izvući bez oštećenja. Primjerice, ovo nije slučaj s azijskim divovskim stršljenom, kolokvijalno poznatim kao stršljen ubojica, kojega debela vanjska koža štiti od uboda japanskih pčela; u ovom slučaju medonosne pčele u roju napadaju azijskog divovskog stršljena, koristeći toplinu koja nastaje od lepršanja krila za "sporo kuhanje" protivnika stršljena.

Stršljen je opasan protivnik, a čovjek još opasniji. Ljudska je koža mnogo deblja od egzoskeleta većine insekata, što znači da žalac pčele ostaje zarobljen u koži.

Nakon uboda, pčela odleti, a njezin žalac ostaje, što stvara rupu u trbuhu pčele, a organi se povlače i odvajaju. Medonosna pčela u ovakvom stanju može živjeti još nekoliko sati, ali vremenom će doći do gubitka tekućine i zatajenja unutarnjih organa.

Neke pčele ipak mogu preživjeti napad čovjeka jer imaju različite ubode od medonosnih pčela. Bumbari, stršljeni i ose, primjerice, mogu ubosti više puta bez da to rezultira njihovom smrću.

Pčele su plašljive kada su daleko od svoje košnice i nemaju se kako zaštititi. Jedina dva značajna načina da potaknete pčelu da vas ubode je da ju krenete hvatati ili gnječiti ili se približite te ugrožavate njezin dom, odnosno košnicu.

Često zamijenimo pčele i ose, koje su uglavnom te koje nas ubodu jer su puno agresivnije i ofenzivnije. Ako se stvarno zamjerite pčeli, vjerojatno ćete imati problema s cijelom obitelji pčela koje imaju naviku pozivati se u pomoć kada im je potrebna.