UPOZORENJE BIOMA

Diljem Balkana se i dalje ostavljaju otrovni mamci, vrijeme je da ta praksa prestane

Ostavljanje otrovnih mamaca u prirodi pokreće začarani krug, ubijajući svaku životinju koja dođe u kontakt s tim otrovnim tvarima

Ćelavi ibis, Ilustracija

 Martin Burić

Ilegalno trovanje divljih životinja je okrutna i štetna praksa. Unatoč tome što je zabranjeno u mnogim zemljama, i dalje je najčešća metoda za “uklanjanje” neželjenih vrsta životinja koje se smatraju štetočinama ili grabežljivcima. Međutim, posljedice sežu daleko izvan planiranih ciljeva, utječući na druge divlje životinje, pa čak i na ljude. Ostavljanje otrovnih mamaca u prirodi pokreće začarani krug, neselektivno ubijajući svaku životinju koja dođe u kontakt s tim otrovnim tvarima. Ovaj ciklus ima razorne učinke na ekosustave i zaštićene vrste te prijeti dobrobiti ljudi, poručuju iz udruge BIOM.

U pokušaju rješavanja sukoba ljudi i divljih životinja, farmeri i lovci često pribjegavaju otrovnim mamcima kako bi uklonili životinje koje mogu oštetiti usjeve, stoku ili neke vrste divljači. Otrovni mamci obično se sastoje od komada mesa ili cijelih lešina posipanih smrtonosnim tvarima poput pesticida, uključujući one ilegalne poput karbofurana, zabranjenih u EU-u.

Ovi se mamci ostavljaju na otvorenim površinama, lako dostupnim životinjama. Međutim, ova praksa je neselektivna, što rezultira sporom i mučnom smrti svakog stvorenja koje naiđe na mamac. To ne uključuje samo ciljane životinje, već i druge, kao što su ptice grabljivice, strvinari, pa čak i domaće životinje poput kućnih ljubimaca.

Neselektivno trovanje divljih životinja ima teške posljedice za cijele ekosustave. Smrt jedne životinje može poremetiti osjetljivu ravnotežu prirode.

- Supovi koji obično nisu mete, hrane se i otrovanim lešinama postajući time i sami žrtve, što može dovesti do tragičnog gubitka više jedinki, čak i uništiti čitave kolonije. Prema studiji o trovanju iz 2022., procjenjuje se da 115 supova godišnje potencijalno podleže trovanju na Balkanu. Uzimajući u obzir da je manje od 20 posto incidenata trovanja otkriveno i dokumentirano, stvarni utjecaj je vjerojatno još veći. Osim toga, nestanak grabežljivaca može rezultirati prevelikim brojem drugih vrsta što dovodi do šteta na usjevima i drugih problema povezanih s vegetacijom. Gubitak prirodnih “čistača” može potencijalno pridonijeti povećanju broja štetnika koji prenose bolesti - poručuju iz udruge.

Divlje životinje ne poznaju političke granice, što znači da životinje koje pojedu otrovne mamce mogu nesvjesno otići u susjedne zemlje, tamo dočekati svoju smrt i izazvati opasan domino efekt. To može dovesti do užasnog fenomena koji se naziva sekundarno trovanje, što pokreće opasan ciklus stradavanja. Ono što još više zabrinjava je raširena uporaba otrova diljem balkanskih zemalja. Ove nacije dijele zajedničke tradicije, metode i otrovne tvari, zbog čega nezakonita prekogranična trgovina zabranjenim materijalima predstavlja značajnu i alarmantnu zabrinutost.

- Zlouporaba pesticida na takav način potencijalno zagađuje cijeli naš prehrambeni lanac. Ova kontaminacija može proći nezapaženo, pri čemu pojedinci koji ništa ne sumnjaju konzumiraju meso, usjeve ili vodu otrovanu ovim štetnim tvarima. Zbog toga mogu patiti od teških zdravstvenih problema, od akutnih trovanja do kroničnih bolesti, oštećenja organa, a u najgorim slučajevima čak i umrijeti.

Otrovni spojevi koji se koriste kao otrovni mamci izazivaju probleme u ključnim organima unutar tijela, uključujući živčani, dišni i kardiovaskularni sustav. Štoviše, određene tvari mogu imati dugotrajne učinke, uzrokujući neurološke poremećaje, probleme u razvoju ili reproduktivne komplikacije - dodaju iz Bioma.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 07:18