OVO NISTE ZNALI

Deset činjenica zbog kojih ćete zauvijek promijeniti svoje mišljenje o fascinantnim mravima

Mravlji ratovi česti su i vrlo brutalni, a predaje o njima se čuvaju, pa svako kraljevstvo uvijek zna povijest svoga roda

Mrav

 Dmitrii Rud/Alamy/Alamy/Profimedia

Kada se za nekoga želi reći da je dobar i plemenit, uglavnom se koristi uzrečica "taj ne bi ni mrava zgazio". Misli se, valjda, da su mravi malena i bespomoćna bića, no to je itekako daleko od istine. Riječ je o jednoj od najnaprednijih i najstarijih civilizacija na svijetu, a u samo nekoliko minuta čitanja ovog teksta na svijetu će se roditi više od milijun jedinki ove fascinantne vrste. Prepredeni su, surovi ratnici, ali i izuzetno marljivi radnici, a ovih deset podataka o njiima možda će vas potaknuti da ih naučite cijeniti i da ipak ne stanete na njih.

Ima ih milijardu miljardi!

Iako je nemoguće točno procijeniti mravlju populaciju, vjeruje se da se ona kreće na oko deset milijardi milijardi, odnosno deset kvadrilijuna. Na svakog čovjeka dolazi više od 1.6 milijuna mrava. Njihova ukupna masa značajno je veća od svih ljudi na svijetu. Dosad smo otkrili oko 15 tisuća vrsta mrava diljem planeta, no vjeruje se da ih je još mnogo neotkrivenih, pa se procjenjuje da je ukupan broj mravljih podvrsta oko 22 tisuće. To ih čini najrasprostranjenijim i najmnogobrojnijim insektima na svijetu.

Svijet su kolonizirali mnogo prije nas

Dinosauri nisu preživjeli, ali mravi jesu. Homo sapiens na Zemlji je oko 200 tisuća godina, što je samo trenutak u životu našeg 4.5 milijardi godina starog planeta. No, mravi su ovdje mnogo, mnogo dulje. Vjeruje se da su se razvili još u Kredi odnosno oko prije 110 do 130 milijuna godina. Za njih smo prave "bebe".

Imaju nevjerojatnu civilizaciju

Ako ste ikada gledali televizijsku seriju Zvjezdane staze, sigurno se sjećate rase Borg. Odlikuje se kolektivnim umom, svaki ratnik i svaka radilica u svakom trenutku zna što se događa u kolektivu. Čini se da je Gene Roddenberry inspiraciju za Borgove našao upravo u mravima. Njihov kolektivni um nevjerojatan je. Nekoliko činjenica: Svi mravi komuniciraju mirisima, odnosno feromonima. Pomoću osjetljivih ticala "ližu" mirisne pare koje ostavljaju drugi mravi te na taj način dobivaju važne poruke. Ako zgazite mrava, njegov će kolega na tom mjestu ostaviti mirisni trag koji upućuje na opasnost te će drugi mravi još nekoliko tjedana zaobilaziti tu putanju. No, još je fascinantnije da će mirisnim lancem kraljica osjetiti gubitak jedne ili više radilice ili vojnika te će odmah izleći onoliko koliko je potrebno da se nadomjesti gubitak u mravinjaku. Pomalo bešćutno, ali krajnje učinkovito.

Mravi su izvrsni vojnici, ali i stočari

Svatko ima svoju ulogu u mravinjaku. Vojnici imaju posebno razvijene glave s čeljustima kojima su sposobni ubijati mnogo, mnogo veće protivnike. Nije rijetkost da vojna ekspedicija ubije pticu žunu, koja im je prirodni neprijatelj. To čine na najsuroviji mogući način. Ispaljuju svoje izuzetno jake kiseline. Dok jedno krilo cilja grlo i oči ptice, drugo pokušava prodrijeti u analni otvor. Jednom kada dospiju u unutrašnjost ptice, nesmiljeno ruju unutarnje organe sve dok sirota životinja ne izdahne. Slijedi gozba, radilice stižu i nose svježe meso u mravinjak. No, mravi su i biloljedi, ali i izuzetni stočari. Njihova "stoka" su biljne uši koje zatvaraju u posebne odaje unutar mravinjaka. Donose im različite biljke od kojih uši prave ukusan nektar koji se potom pohranjuje u želucima specijaliziranih "špajza-mrava", rekli bismo. Njihova je životna uloga da vise punih želudaca i čekaju kada će koji gladni mrav doći po svoju porciju. Mravlja menza.

Mravi su izuzetno empatični

Iako su surovi u svom ustrojstvu, a pogotovo prema neprijateljima, mravi su izuzetno empatični prema svom kolektivu, jer kolektiv je sve. Kada mrav primijeti sunarodnjaka koji je u nevolji, primjerice izgubio je koju nožicu, rado će ga odnijeti nazad u mravinjak ili mirisnim upozorenjima pozvati druge upomoć. Svaki mrav može se ticalima obratiti drugome ako je iscrpljen ili gladan. Drugi će mrav spremno povratiti dio hrane iz svog drugog želuca, koji je dizajniran samo u tu svrhu, kako bi pomogao bratu. Briga o drugima usađena je u srž ove nevjerojatne civilizacije.

Matrijarhat mrava je čudo

Brojne zajednice insekata su matrijarhat, odnosno njima upravlja ženka čiji je autoritet neprikosnoven. No, u mravljoj civilizaciji to je izuzetno izraženo. Mlada princeza jedna je od desetaka koje u određeno doba godine kraljica pušta u svijet kako bi zasnovala novu koloniju unutar kraljevstva (da, mravi imaju više gradova pod jednim kraljevstvom). Neke pritom ne prežive u srazu s pticama, no one koje uspiju zasnivaju koloniju u kojoj su apsolutni vladari. Život provode u najzaštićenijem i najdubljem dijelu mravinjaka gdje neprestano izbacuju oplođena jajašca odnosno nove jedinke, a u svakom trenutku znaju koliko je radilica, vojnika, koliko bilo koga u mravinjaku, te koliko je za koji posao je potrebno. Fascinantno je da, iako mravinjak može mjeriti i do 20 milijuna jedinki, kraljica u svakom trenutku može prepoznati miris svakog od svoje djece te će ga rado primiti u svoje odaje ako ima neki problem.

Mravi su vrlo snažni

Iako djeluju krhko i maleno, mravi su zapravo izuzetno snažni. Osim što su vjepti ratnici, radilice su dizajnirane tako da mogu nositi čak i tri puta teži teret od sebe. To je kao da bi osoba od 80 kilograma podigla 240 kilograma i odvukla svojoj kući. Mravi takav teret mogu tegliti i stotinjak metara bez da se umore. A nose sve što je potrebno za izgradnju i prehranu zajednice.

Mravlja civilizacija nema kriminala

Ratnici i radilice hijerarhijski su vrlo udaljeni, no mravlje društvo nema - policiju. Razlog je jednostavan, nije potrebna, jer se nijedan mrav nikada ne bi odlučio nauditi zajednici ili bilo kojoj jedinki. Njihov um naprosto nema tu ideju u sebi. To ne znači da su bezazleni prema pripadnicima drugih plemena i kraljevstava. Mravlji ratovi česti su i vrlo brutalni, a vode se oko teritorija ili resursa, baš kao i u ljudskoj civilizaciji. Interesantno je da se predaje o ratovima čuvaju u mirisnim informacijama te svako kraljevstvo uvijek zna povijest svoga roda.

Mravi su veliki sladokusci

Mravi naprosto obožavaju slatko! Šećer u svim oblicima njihova je omiljena hrana te će učiniti sve kako bi se dokopali i napravili zalihu u svojim mravinjacima. To često dovodi do ratova s pčelama koje brane svoje košnice, a još češće dovodi do toga da nam mravi ulaze u kuću i traže ostatke slatkog. No, neke stvari izuzetno izbjegavaju. Želite li se riješiti mrava, umjesto štetnih kemikalija posegnite za prirodnim rješenjima. Snažno ih odvija papar kao i snažni mirisi poput eukaliptusa ili metvice. Na taj način ih nećete pobiti ili ozlijediti, već će samo otići susjedu, a to je onda njegova briga.

Mravi vas mogu ubiti

O da, postoje mravlje vrste koje su toliko agresivne da bez problema mogu ubiti čovjeka. Naravno, to ne može učiniti jedan mrav, ali sjetimo se da imaju kolektivan um pa kada napadne jedan - napadaju svi. Otrov pojedinih ratnika dovoljan je da nanaese štetu unutarnjim organima. Poput sirote žune s početka naše priče, na isti način može stradati i čovjek, jer će se ove male beštijice zavući u organizam i napadati vitalne organe iznutra. Teška i bolna smrt. To uglavnom ne rade ako im se ne zamjerite, primjerice uništavfanjem mravinjaka.

Savjet: Budite dobri prema ovim fascinantim i korisnim bićima pa vam se ništa neće dogoditi. Štoviše, žlica šećera ili meda na vrh mravinjaka sasvim je dobrodošla ako ih poželite razveseliti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. ožujak 2024 19:28