ZAGREB - Prije no što su se plivači pošteno i zagrijali za natjecanje koje će trajati do 15. kolovoza, čak je i plivačkim laicima jasno da na Margitszigetu, na otoku na Dunavu u centru Budimpešte, svjetski rekordi neće nicati kao gljive poslije kiše. Plivačima je nakon 1. siječnja ove godine ukinuta povlastica korištenja ‘svemirskih’ poliuretanskih kostima koji su poboljšavali brzinu i rezultate do maksimuma.
Nema više simulacije kože morskih pasa, nema sofisticiranih materijala koje koristi američka NASA u kreiranju odijela za svemirska istraživanja, odlučila je krovna svjetska plivačka organizacija FINA.
Gola tehnika i snaga
Ostali su samo gola tehnika i čista snaga plivača. Njihova sposobnost i umijeće, povratak istinskim vrijednostima koje su, po mnogima, do sada davale prednost plivačima iz bogatih i razvijenih zemalja. Nadležni u FINA-i i LEN-u nisu zabrinuti da će nagla ‘depresija’ umanjiti draž natjecanjima na kojima je gotovo svaki finalni start i prilika za korekciju najboljih svjetskih vremena.
- Rekordi će padati i dalje, plivači i treneri prilagodit će se novim okolnostima. Ovo što je postignuto u proteklih nekoliko godina neće ostati zapisano za sva vremena - rekao je Cornel Marculescu, Finin izvršni direktor.
‘Plastični susreti’
Nakon donošenja odluke o zabrani kostima, govorilo se i o poništavanju rezultata postignutih uz pomoć tehnologije:
- Ne, nismo našli legalnu osnovu za to.
Želje su jedno, činjenice govore drugačije. Apsolutno svi danas važeći svjetski rekordi postignuti su u zadnje dvije godine, kako oni u olimpijskim, tako i oni u malim bazenima, kako kod muškaraca, tako i kod žena, a tijekom 2010., od zabrane ‘izvanzemaljaca’ nije srušen ni jedan rekord. Iznimka u 82 postojeće discipline su svjetski rekordi Granta Hacketa na 1500 metara u obje veličine bazena koji su postavljeni 2001., no to je iznimka koja potvrđuje da se na najdužoj stazi nije rodio takav genijalac. Računica je prilično simptomatična - dva su rekorda iz 2001., deset iz 2008., a čak 70 iz najbolje ‘berbe’ 2009. Ukupno ih je 43 postavljeno na zadnjem SP-u u Rimu koje je direktor SAD reprezentacije Mark Schubert nazvao ‘The plastic meet’ - plastični susreti.
U Budimpešti koja je bila prvi domaćin Eura 1926., te nakon toga još rekordna tri puta (1958., 2006. i 2010.), padat će rekordi, tvrdi i Nory Kruchte, predsjednik LEN-a, no stvarnost je sigurno drugačija. Tako misli i direktor hrvatskih plivača Gordan Kožulj:
Biederman kasni 4 sekunde
- Potpuno je jasno da su ti kostimi značajno poboljšavali rezultate. Vidjelo se to na prvenstvu SAD-a i već sada u Budimpešti. Na stotkama su rezultati u prosjeku za 1.2 sekunde slabiji, na 200 metara oko 2,5 sekunde. Biederman je na 400 kasnio više od četiri sekunde. I štafete su značajno sporije. Sasvim je sigurno da se rezultati iz 2009. neće tako lako i tako brzo postizati.
Poneki će se rekord povremeno i srušiti, no sigurno se nikad više neće ponoviti slučaj kao na SP-u u Rimu kada je zlatna štafeta SAD-a isplivala svjetski rekord na 4x100 mješovito. A učinili su to u istoj utrci i drugoplasirani Nijemci, brončani Australci i četvrtoplasirani Brazilci. Ta su vremena prošla.
Dopušteni samo tekstilni materijali
Kakva je točno razlika u kostimima koje su plivači rabili do konca 2009. i ovih koji su opet u igri? Muškarci sada opet moraju ‘pokazati koljena’ isto kao i žene. Muški će imati gaćice od struka do koljena, ne kao do sada do gležnjeva, a u ženskoj je konkurenciji, sasvim razumljivo, dopušteno korištenje jednodjelnih kostima koji pokrivaju grudi. Ali, i oni su također samo do koljena. Najvažnija razlika je zabrana poliuretanskih i sličnih materijala. Dopušten je samo tekstil.