ZAGREB - Od ljeta 2012. Njemačka će, zahvaljujući sve boljem Uefinom koeficijentu Saveza imati četiri, a Italija samo tri kluba u Ligi prvaka, čak i da Inter i Roma u uzvratima osmine finala preokrenu zaostatke iz prvih dvoboja na domaćem terenu.
Talijani su se još nekako pomirili s dominacijom Engleza u eurokupovima, većina tamošnjih klubova ionako je u stranom, tajkunsko-šeičkom vlasništvu, no više ih boli zaostajanje za Nijemcima, uz koje su najtrofejnija europska nogometna nacija prema trofejima u klupskom i reprezentativnom nogometu.
Povod analizi koju je napravila rimska La Repubblica bio je prošlotjedni “susret nakon devet mjeseci” Intera i Bayerna. ‘Nerazzurri’ su slavili u madridskom finalu, no odlaskom Mourinha kao da su izgubili natjecateljski naboj i Van Gaalovi Bavarci su ih pobijedili na San Siru sa 1-0, a mogli su i uvjerljivije, prema stvorenim zicerima, barem sa 3-2. Unatoč porazu od Mou Teama u svibnju, najbolji njemački klub je u posljednjih 13 mjeseci postao krvnik Talijana: prošle sezone izbacivao je Juventus i Fiorentinu, ove u skupini pobijedio Romu.
Iako su pali na četvrto mjesto Uefine ljestvice koeficijenata, iza Engleza, Španjolaca i Nijemaca, ispred Francuza, Portugalaca i Rusa, Talijani se u nogometnom obračunu s Nijemcima tješe još samo statistikom međusobnih nadmetanja u eurokupovima: u 210 ogleda 88 puta su pobijedili, a 70 puta izgubili. No, ako kao temelj usporedbe nogometa dviju zemalja uzmemo njihove nacionalne lige, Bundesliga je već prema mnogim parametrima obilato prešišala Seriju A, osamdesetih i devedesetih vodeću ligu Europe.
Pisao je o tome već Jutarnji list, bundesligaški stadioni su najpopunjeniji u Europi, 94 posto kapaciteta u prosjeku je rasprodano svakog vikenda. Slijedi Engleska sa 89,4 posto (ali i manjim stadionima), dok je talijanski prosjek samo 49,6 posto. Talijani su se nadali da će modernizirati stadione domaćinstvima Eura, ali su izvisili i 2012. i 2016., i utjeha su im odlične nogometne emisije nedjeljom navečer, kao i prijenosi u HD tehnologiji...
- Osamdesetih se moralo doći na stadion dva sata ranije da bi se zazuzelo mjesto, a danas mnoge utakmice izgledaju kao da se igraju pod kaznom bez gledatelja - sjeća se La Repubblica.
Zahvaljujući modernim stadionima, od kojih je većina izgrađena za Weltmeis- terschaft 2006. Bundesliga je s prosjekom od 41.802 druga sportska liga po gledanosti u svijetu. Bolji je samo američki NFL sa 67.509 gledatelja po utakmici. Talijanski je prosjek Serie A samo 23.000, jedva bolji od Druge Bundeslige (21.000), dok je posjećenost Serie B u odnosu na drugi razred njemačkog nogometa doista porazna: samo 5000, kao HNL u svojoj najgledanijoj sezoni 1998./99., nakon 3. mjesta na SP-u i borbe Rijeke i Hajduka za naslov s Croatijom do posljednjeg kola. Osim na stadionima, Bundesliga je gledana i preko televizije i interneta: 14 milijuna gledatelja svako kolo.
Bundesliga je mnogo neizvjesnije natjecanje od Serie A: dok je u Italiji prvak posljednjih pet sezona bio jedan jedini, u Njemačkoj ih se promijenilo tri (Bayern, Stuttgart i Wolfsburg), a ove će sezone to vjerojatno biti i četvrti klub u kratkom vremenu (Borussia Dortmund).
Isticalo se to još tijekom ljetošnjeg SP-a, gdje je lepršavi “elf” bio otkriće, a staromodni “azzurri”, k tome još i branitelji naslova iz 2006., najveće razočaranje: Njemačka je u odnosu na Italiju primjer zemlje pozitivnih ekonomskih i ergonomskih modela.
Primjerice, na posljednjem “mercatu” od četiri najjače lige samo su bundesligaški klubovi završili u plusu, engleski sa 357, a talijanski sa 65 milijuna eura minusa. Ukupni dugovi bundesligaških klubova su najmanji u Ligama petice, triput manji od talijanskih.
Od SP-a 2006. Nijemci su svake godine povećavali ulaganja u juniorski pogon, koja su u sezoni 2009./10. iznosila 66,1 milijun eura, a Bundesliga svake godine generira i nova radna mjesta, pa je njih 25.980 iz 2009. povećano na 28.234 u 2010.
Zanimljivo, na sve veću gledanost Bundeslige ne utječe postotak stranaca u klubovima, koji je približno jednak onima u Serie A (49:48%), kao ni manja vrijednost igrača njemačkih klubova prema Transfermarktu od onih u talijanskim.
La Repubblici nije preostalo drugo nego zaključiti: dajte nam njemački model!
HNL: Glavni će izvori prihoda biti transferi
Hrvatski problemi s domaćom ligom slični su talijanskima: od derutnosti stadiona, do predvidivosti borbe za prvaka
ZAGREB - Kad se iz posjeta stadionima HNL-a izuzme po mnogočemu specifični Zagreb, čiji su građani ‘pale’ na međunarodne utakmice, ne stoji da naša liga ‘nikoga ne zanima’.
Na Istrinom natjecateljskom debiju na obnovljenom stadionu Alda Drosine bilo je 2000 ljudi u dvoboju protiv zadnjeplasirane momčadi lige, a na najmodernijem drugoligaškom stadionu, onome Hrvatskih vitezova u Dugopolju, ogled s prezadnjim Suhopoljem promatralo je čak 500 ljudi: više nego na Lokomotivinom i Zagrebovom prvoligaškom domaćinstvu prošlog petka.
Hajduk u HNL-u na Poljudu ima dva i pol puta veću gledanost od Dinama (7200 - 3053), taj će se prosjek vjerojatno smanjiti nakon maksimirskog derbija, no ‘plavima’ je za petama po gledanosti čak i novi prvoligaš Split (2556). Drugi je par rukava TV gledanost: ove subote u Karlovcu se samo oko 700 ljudi, prema procjeni delegata, došlo na stadion smrzavati ispod nule, no pred TV ekranima prijenos je gledalo njih više od pola milijuna. Dvoboji Dinama i Hajduka s bilo kime u HNL-u gledaniji su od prijenosa Lige prvaka kroz tjedan. Dakle, nije da nema interesa, nego je na lošoj infrastrukturi teško napraviti ‘event’.
Što se pak strukture troškova tiče, sve će manji postotak biti nekomercijalni prihodi od gradova, županija i državnih tvrtki, na što su naši klubovi navikli od 1945., sponzori važu svaku lipu, pa će u klupskim proračunima morati rasti stavka prihoda od transfera: u tome su naši klubovi u velikom plusu.
Struktura prihoda i rashoda klubova HNL-a
Nekomercijalni prihodi: 48%
(gradovi, županije, tvrtke u državnom vlasništvu)
Prihodi od transfera igrača: 39%
Komercijalni prihodi 13%
(ulaznice, TV prava, sponzori, Uefina natjecanja, suveniri, oglasni prostor)
Troškovi igrača i transfera: 78%
(plaće i premije igrača i stručnog stožera, troškovi transfera, troškovi noogmetne škole)
Troškovi utakmica: 5%
(organizacija domaće utakmice, putovanje na gostovanje, održavanje terena i stadiona, režije)
Ostali troškovi 17%
(plaće radne zajednice, troškovi članstva, troškovi dresova i suvenira, troškovi uredskog materijala, ostali troškovi)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....