U Košarkaški klub Zadar policajci su ušli prije dva tjedna, a posebno ih zanimaju potpisani ugovori te uplate i isplate od 2005. do proljeća 2009. godine. Nitko iz Kluba ne želi razgovarati o tome, ali pouzdane informacije govore da je KK Zadar policiji postao zanimljiv u sklopu jedne od istraga vezanih za Hypo banku, od koje su neki tragovi vodili prema Jazinama.
Policijsko kopanje po papirima poklopilo se s dovršavanjem revizije naručene radi “preoblikovanja” KK Zadar pa je klupsko vodstvo, odjednom uznemireno “otkrićima”, o svemu informiralo gradonačelnika Zvonimira Vrančića . A “otkrilo” se da je knjigovodstvo katastrofalno, nedostaju brojni dokumenti, a nekih ugovora nigdje nema, primjerice onih s Dinom Rađom i Arijanom Komazecom koji ni nakon gotovo deset godina nije u potpunosti isplaćen.
Predsjednik kluba, Dino Perović, i direktor Zdenko Mičić o svemu su obavijestili gradonačelnika Vrančića koji se prošli tjedan sastao s njima dvojicom te s direktorom Tankerske plovidbe Ivom Mustaćem, direktorom Tankerkomerca Darijom Jurinom i savjetnikom Hypo banke Zdenkom Zrilićem. Uslijedila je Vrančićeva objava o dugovima od 35 do 40 milijuna kuna i najavljen je dogovoreni plan za pokušaj spašavanja davljenika iz Jazina po formuli “svi pomalo i valjda ćemo preživjeti do kraja sezone”. Ocijenjeno je da će sve dobiti na težini korištenjem autoriteta funkcije gradonačelnika, pa je sve javno pokrenuo upravo Vrančić.
- KK Zadar je neosporna sportska i tradicijska vrijednost grada i mislim da je zadarska javnost od mene očekivala da poduzmem sve kako bi se klub spasio - objasnio je Vrančić.
Ako je dug zaista 40 milijuna kuna, mislite li da postoji i nečija kaznena odgovornost?
- Ne mogu o tome govoriti. Eventualnu kaznenu odgovornost neka utvrđuju nadležne institucije, ali mislim da postoji moralna odgovornost klupskog vodstva prema građanima Zadra. U želji za što boljim rezultatom sigurno je bilo rastrošnosti, a sada je sve potencirano neočekivano velikom krizom - zaključio je Vrančić.
Gradonačelnik Vrančić tvrdi da ne želi osobni sukob s bilo kim (vjerojatno misleći na Kristijana Magaša i Pina Gieriju koji su bili na čelu kluba u sporno vrijeme), ali dodaje da je 2005. godine ostavio klub u stabilnoj financijskoj situaciji i s manjim ili jednakim dugovima kakve je 2001. njemu ostavio dotadašnji predsjednik Božidar Kalmeta. Podsjetimo, Vrančić je odmah nakon preuzimanja predsjedničkog mjesta izjavio da je naslijedio sedam - osam milijuna kuna duga.
Nejasni milijuni iz 90-ih
Revizija je otkrila i nejasan status oko 11 milijuna kuna koje su krajem 90-ih godina zadarska poduzeća unosila u KK Zadar kao zalog tada očekivane pretvorbe i privatizacije. Među tim su poduzećima ugašeni Zadarkomerc i Plodine te još “živ”, ali preimenovan Folijaplast, ali i neke druge tvrtke koje će i sada biti pozvane u misiju spašavanja kluba. Nejasno je hoće li ti milijuni biti pretvoreni u udjele u budućoj privatizaciji ili će biti tretirani kao dodatni dug.
Hipoteka nad klupskim prostorima
KK Zadar je od Hypo, Erste i najvećim dijelom OTP banke podigao 18 milijuna kuna kredita za pokrivanje tekućeg poslovanja i obveza prema igračima. Prema najnovijem elaboratu o procjeni klupskih nekretnina, poslovni prostori uz dvoranu Jazine vrijedni su 2,7 milijuna eura, ali na njima je hipoteka OTP banke.
Giergia: Klub treba privatizirati, ali ne tako da prodamo ime ni za što
Giuseppe Giergia, zadarska legenda:
- Tko od europskih sportskih klubova nije dužan bankama? U recesiji ni sponzori ne mogu servisirati dogovorene sporazume. Neki su se posve udaljili od sporta. Što se tiče poslovanja klubova, ono je Zakonom o športu prilično nedefinirano i dok je tako, neće biti moguće napraviti nešto posebno. Dobro znam kako funkcioniraju mnogi europski klubovi. Uoči svake sezone polože bankovna jamstva, a ako se to ne poštuje, slijedi selidba u niži razred. Po tom ključu kod nas mnogi klubovi više ne bi postojali. KK Zadar se mora držati kao enormno bogatstvo, kulturološko i sportsko. I ja sam za privatizaciju kluba, ali ne tako da prodamo ime ni za što.
Čedomir Perinčić, bivši igrač Zadra, misli da je privatizacija kluba jedino rješenje za izlazak iz teške situacije.
- Zadarska košarka mora se očuvati kao prepoznatljiv proizvod, uz uvjet da se u klubu zna tko što radi. Mi bivši igrači premalo smo sudjelovali u radu kluba i nama je trebalo povjeriti stručni dio, odnosno omladinski pogon koji bi stvarao nove igrače i nudio ih na tržište. Klub se mora povjeriti u ruke pravom menadžeru, dok bi predsjednik kluba kontrolirao njegov rad. Zadarska košarka pokazala je žilavost, a tako će biti i ovaj put. (D.Ž.)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....