Hrvatsku ekspediciju predvodio je proslavljeni hrvatski rukometni reprezentativac i dvostruki osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama, Venio Losert.
Spektakl nacionalnog ponosa, povijesno putovanje i proslava britanskog identiteta obilježili su večerašnju ceremoniju otvaranja 30. Olimpijskih igara u Londonu. 65000 gledatelja na olimpijskom stadionu i oko milijardu diljem svijeta, ispred malih ekrana svjedočilo je možda ne najspektakularnijoj, ali nesumnjivo najposebnijoj ceremoniji u povijesti.
Po kraljicu Elizabetu II svojim helikopterom stigao je James Bond, a olimpijski plamen gliserom je uz Temzu vozio David Beckham. Divovski dimnjaci podsjetili su nas na industrijsku revoluciju, a mjuziklom je obilježen glazbeni vremeplov nacije iz koje su izniknuli Beatlesi i Stonesi, Freddy Mercury i David Bowie.
Stadionom su šetali povijesni likovi, lebdjeli anđeli, a točku su imali i "pacijenti" i medicinske sestre, u čast zdravstvenog sustava Ujedinjenog Kraljevstva. Neizbježna tema engleske svakodnevnice - vrijeme, nije izbjegnuta; njome se našalilo spektakularnim umjetnim oblakom iz kojeg je pljuštala kiša, dio ekstravagancije ceremonije nazvane Otočje Čuda, koja je stajala 27 milijuna funti.
Za sami kraj cijele predstave i spektakla u Londonu, kraljica Elizabeta II po 2. put u som životu je otvorila Olimpijske igre, a nakon što je Sarah Stevenson pročitala zakletvu, olimpijski vatru na stadionu zapalile su britanske sportske mlade nade.
Zlatni kraljevski par princ William i princeza Catherine, princ Charles sa suprugom Camillom, princ Harry, prva Dama Sjedinjenih Američkih Država Michelle Obama, mezimci Hollywooda Angelina Jolie i Brad Pitt, sportska legenda Muhammad Ali, Beatlesovac Sir Paul McCartney i glumac Daniel Craig - zvijezda James Bonda bili su među sretnicima koji su pratili najveći spektakl na svijetu.
Sedam godina pripreman je spektakl koji se na trenutke činio toliko kompleksnim, da su mnogi sumnjali u njegovu izvedivost. U tom vremenu London je doživio jednu od najmučnijih terorističkih epizoda u svojoj povijesti, i to samo dan nakon što je objavljeno da će postati prvi grad u povijesti koji će moderne Olimpijske igre ugostiti tri puta. U međuvremenu se dogodio i globalni ekonomski slom koji je trošak događaja - preko devet milijuna funti - učinio prilično nepopularnim, stavljajući paradu razbacivanja novca kojeg nema, ispred sporta.
No, iz blata, preneseno, ali i doslovno, jer do prije nekoliko godina Stratford je bio gomila blata, sumnjivog otpada i stračara, iznikao je novi grad. Olimpijski park je spektakularan i organizatori obećaju da će takav ostati i nakon ovoga ljeta. Motom projekta London 2012 prednjači održivost i očekuje se da će Olimpijski park za grad imati veće značenje od isključivo turističke atrakcije. Za početak, apartmani u kojima danas spavaju atletičari bit će prenamijenjeni u stanove za tisuće ljudi, mreža podzemne je poboljšana, iz podzemlja je iskopana riječica Lee i izgrađen najveći shopping centar u Europi. Godine "čekanja, planiranja i sanjarenja", kako ih je opisao britanski premijer David Cameron, od danas su iza Londona. U gradu trenutačno boravi 110 premijera, predsjednika, kraljeva, emira i šeika, 17000 olimpijaca iz 204 države i 40 000 novinara.
Londončani nisu nenavikli na izvanredne situacije. Grad koji u mjesečnom ritmu ugošćava velike koncerte, međunarodne summite i svakojake spektakle dobro zna što sa sobom, osim pažnje, donose ovakve manifestacije. Prometni kaos, sigurnosni propusti i "glupa kiša" samo su neke od tmurnijih točaka koje predviđa najčitaniji britanski tabloid The Sun. Gunđanje je karakteristika Londona, jednako prisutno poput čaja s mlijekom svakoga jutra. No, dio Londona je i talenat da svijetu pokaže zašto stoljećima nosi epitet najboljeg grada na svijetu, koji će ovoga ljeta imati priliku još jednom potvrditi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....