Statistika otkriva koliko su hrvatski vratari bili loši, jedna momčadska kategorija posebno zabrinjava

Pomalo čudno izgleda statistički dio službene stranice Europskog prvenstva u rukometu. Na prvi pogled se od uobičajenih statističkih kategorija može pronaći samo lista strijelaca. Asistencije, blokovi, isključenja ili obrane vratara nisu ubačene u prvi plan, ali su zato tu kategorije najbržeg udarca, ukupnog broja dodavanja, ukupno pretrčane udaljenosti te najbržeg sprinta. I te kategorije zanimaju analitičare, ali su ipak manje važne od ovih uobičajenijih koje se ipak mogu pronaći na službenoj stranici, ali su stavljene u drugi plan.

Tako je najbolji strijelac dosadašnjeg dijela natjecanja Islanđanin Omar Ingi Magnusson s 49 golova dok je najbolji hrvatski igrač Ivan Martinović koji je postigao 37 golova te se nalazi na 9. mjestu liste strijelaca Europskog prvenstva. Prvi sljedeći Hrvat je Ivan Čupić koji s 29 golova dijeli 17. mjesto, a tek malo ispod njega se nalazi Tin Lučin koji dijeli 19. mjesto s 28 golova. U top 50 strijelaca od hrvatskih igrača se još nalazi Marin Šipić. On s 21 golom dijeli 35. mjesto.

Što se asistencija tiče, najbolji hrvatski rukometaš je Luka Cindrić koji je 24 puta uspješno pronašao svoje suigrače što mu je bilo dovoljno za 11. mjesto liste najboljih dodavača na Euru. Na vrhu je ruski rukometaš Dmitrij Žitnikov koji je upisao čak 48 asistencija. Iza Cindrića u hrvatskoj se reprezentaciji nalazi Lučin s 19 asistencija što muje bilo dovoljno za dijeljenje 17. mjesto dok je u top 50 još Martinović koji je na 43. mjestu s 11 asistencija.

Cindrić je bio najbolji asistent hrvatske reprezentacije

ANTE CIZMIC/CROPIX Cropix

Dok je EHF za strijelce i asistente izlistao sve koji su postigli ili asistirali za barem jedan pogodak, u obrambenim kategorijama su pokazali samo poredak 15 najboljih. Generalni najbolji na Euru je Rus Pavel Andree sa 6 blokova i 3 ukradene lopte, a među elitom se nalazi Jakov Gojun koji dijeli 13. mjesto s po 3 bloka i ukradene lopte. No, kada se uzme u obzir broj obrambenih reakcija po odigranoj utakmici, onda je Zvonimir Srna u samoj eliti. On je u tri utakmice prikupio 2 blokade i 3 ukradene lopte što ga stavlja na 4. mjesto na cijelom Euru. Što se isključenja tiče, Srna i Gojun su s po 5 isključenja bio naš najgrublji igrač ako isključimo plavi karton kojeg je dobio David Mandić na utakmici protiv Francuske.

Vratari su bili naša najslabija karika tijekom Europskog prvenstva, a to pokazuje i činjenica da je Ivan Pešić s 24% obrana tek na diobi 30. mjesta među svim vratarima na Euru. Ostali hrvatski vratari nisu ni u konkurenciji, a spomenimo da je najuspješniji vratar Danac Kevin Moller s 43% obrana.

A što se tiče onih EHF-u zanimljivijih statistika, najbrži šut na Euru je uputio Austrijanac Mykola Bilyk čija je jedna lopta išla 140 km/h. Hrvatskih igrača nema među 30 u toj kategoriji. Najveći broj dodavanja, njih 1.193 je imao Nizozemac Luc Steins dok su Martinović s 946 i Cindrić s 945 na 6. i 7. mjestu. Najduže je na parketu bio Bjorn Sigvaldi Gudjonsson koji je igrao punih 400 minuta. Čupić je s 328 na 7., a Martinović s 323 na 9. mjestu. Gudjonsson je i najviše pretrčao, 33,44 kilometara, a tu je među Hrvatima najbolji Marin Jelinić koji je na 9. mjestu s pretrčanih 25,78 kilometara. Odmah iza njega su Martinović i Čupić s 25,51. Najbrži sprint na Euru je imao Dylan Nahi, 8,89 m/s, a brončanu medalju u toj kategoriji je dobio Lovro Mihić koji je imao sprint u kojem je trčao 8,82 m/s.

Momčadska statistika na EHF-oj stranici se svela na broj golova pa možemo reći da je Hrvatska u toj kategoriji na 12. mjestu sa 185 golova što znači da smo postigli najmanje golova od svih reprezentacija koje su se plasirale u drugi krug natjecanja. Imali smo 293 udarca prema golu što je efikasnost od 63,1%.