Uz nazočnost predstavnika 30-ak nacionalnih olimpijskih odbora, na prvom katu hotela Radisson Blu u središtu Krakowa otvorena je Hrvatska kuća, mjesto na kojem će se tijekom Europskih igara okupljati hrvatski sportaši, ali i mjesto koje će sljedećih dana biti središnja točka brojnih gospodarskih sastanaka. Zanimljivo je da su na prigodnoj svečanosti bili svi članovi Izvršnog odbora Europskih olimpijskih odbora (EOO), a predsjednik Spyros Capralos, nekadašnji grčki vaterpolist, službeno je proglasio Hrvatsku kuću otvorenom.

- Velika mi je čast biti ovdje jer je to prvi put da imam kuću jednog nacionalnog olimpijskog odbora na Europskim igrama. Ali to nije jedino prvo o čemu želim govoriti. Prva osoba koja je došla na ideju održavanja Europskih igara, ali i prvi čovjek koji je tu ideju pogurao bio je predsjednik HOO-a Zlatko Mateša. To je razlog zašto ga zovemo ocem Europskih igara. Još nam ostaje pronaći majku, ali barem imamo oca - uz smijeh je poručio Capralos.

Teško zamisliti teže okolnosti

Posebno je zahvalio Poljacima koji su se uhvatili u koštac s organizacijom trećeg izdanja ovog natjecanja.

- Puno je rada i truda uloženo da dođemo do ove točke. Ove Europske igre najmasovniji su sportski događaj u Europi od Olimpijskih igara 2012. u Londonu. Tu je 7000 sportaša u 18 olimpijskih sportova, a u deset njih će se moći izravno kvalificirati na Olimpijske igre u Parizu što je velika stvar. Trebamo mirnu i ujedinjenu Europu, a kroz sport to možemo postići jer uloga sporta i jest ujedinjavati ljude.

Europske igre, Hrvatska kuća u Krakovu

HOO

Otvaranju Hrvatske kuće prisustvovali su i Josip Pavić, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta, ovaj put i ulozi premijerova izaslanika, bio je tu i hrvatski veleposlanik u Poljskoj Tomislav Vidošević i mnogi drugi uzvanici.

Njihov domaćin i, kako ga je nazvao Capralos, otac Europskih igara Zlatko Mateša u uvodu je odao priznanje Poljskoj na organizaciji natjecanja.

- Teško je zamisliti teže okolnosti za organizaciju bio čega. Pandemija, rat, izbjeglice, blizina ratne zone... Ali, naši poljski prijatelji su uspjeli.

Naknadno nam je Mateša objasnio i što je cilj Hrvatske kuće, odnosno zašto se HOO jedini odlučio za ovakav projekt.

- Prije svega se radi o tome da je Poljska naš veliki partner u gospodarstvu, a poglavito u turizmu i ovo je dobra prilika da se Hrvatska promovira. Odlučili smo tako s našim sponzorima i partnerima, tu će biti sastanci s turoperatorima i gospodarstvenicima, uz znanje i podršku našeg veleposlanstva i konzulata u Krakowu. To je prilika koju treba iskoristiti. Vidjeli ste već sada da je dvorana bila premala za sve koji su htjeli doći. Imamo takva iskustva iz Rija i drugih gradova domaćina OI u kojima smo imali toliko veliki interes turoperatora da ih nismo mogli sve odjednom smjestiti, nego smo radili po dva sastanka. To je naš primarni cilj, a paralelno je tu i želja da, neovisno o rezultatima, svaki dan ovdje budu gosti i naši sportaši. Pritom će oni koji osvoje odličja biti posebno prezentirani, to je dio tradicije Hrvatske kuće.

Europske igre, Hrvatska kuća u Krakovu

HOO

Dodao je da je posebno ponosan što je oko 30 predstavnika nacionalnih olimpijskih odbora došlo na otvaranje. Je li to dobra vijest za nastojanje HOO-a da Split bude sljedeći domaćin Europskih igara?

- To za našu želju ne znači ništa, iskreno rečeno. Jer to ovisi o tome kakvu će odluku donijeti naša Vlada. A podršku EOO-a ionako imamo. I nisu to samo simpatije. Nisu tu odluku formalizirali, ali ona praktički postoji i s te strane je to gotovo riješena stvar. A sad je samo do nas.

Baku, Minsk, Krakow...

Na pitanje je li optimističan da će ova ideja dobiti podršku Vlade, nije znao odgovor.

- Teško mi je to reći... Ali, treba imati na umu što je jedna Univerzijada dobro donijela Zagrebu ili što su Mediteranske igre donijele Splitu. To bi trebala biti neka vodilja - zaključio je prvi čovjek HOO-a.

Klaudia Radecka/nurphoto/shutterstock Editorial/profimedia

Europske igre otvorene su u srijedu navečer, a hrvatsku zastavu su u skladu s preporukama o ravnopravnosti spolova zajednički nosili boksačica Nikolina Ćaćić i skakač u vodu Matej Nevešćanin.

Prve Europske igre održane su 2015. godine u Bakuu, a druge 2019. u Minsku. U Bakuu je Hrvatska osvojila 11 odličja (jedno zlato, četiri srebra i šest bronci), a u Minsku osam odličja (dva zlata, jedno srebro i pet bronci). Zanimljivo je da su nam čak 15 od tih 19 medalja donijeli borilački sportovi. Čekamo tko će pokrenuti niz u Krakowu...