Sport koji je i više od načina života slavi veliki jubilej: Judo se u olimpijskoj godini vraća kući

Njemački trener Hugo Roschantz teško da je mogao zamisliti te 1951. godine, kada je u Zagrebu okupio grupu studenata te ih podučavao samoobrani, da će 70 godina kasnije judo u Hrvatskoj biti jedan od najbrže rastućih sportova. Iz te grupe u osnovnoj školi u Harambašićevoj nastao je 7. veljače 1951. Akademski judo klub Mladost, kao prvi judo klub u Hrvatskoj. Nešto manje od sedam mjeseci kasnije, točnije 1. rujna 1951. osnovan je Hrvatski judo savez, koji će tako u 2021., iznenadno olimpijskoj godini, proslaviti 70 godina.

- Judaši se možda i najbolje nose s aktualnom neizvjesnošću na svim poljima života. Još otkad je Jigoro Kano, otac juda, postavio temelje sporta, ali i načina života, judaši se uče na prilagođavanje okolnostima. Nekad je protivnik vidljivi, kao na tatamiju, a nekad je najveći izazov u našim glavama i pobjeđivanju samog sebe - ponudila je razmišljanje dr. sc. Sanda Čorak, predsjednica Hrvatskog judo saveza.

Kvalitetan stručni rad, konstantna edukacija, suradnja s renomiranim svjetskim stručnjacima, kompletna potpora u vidu rada administracije i vodstva Hrvatskog judo saveza, omogućili su nalet hrvatskog juda u olimpijskom periodu koji završava Igrama u Tokiju 2021. godine. Tako će se, zbog pandemije koronavirusa, poklopiti velika obljetnica hrvatskog juda i "povratka juda kući", u Japan.

Kako su natjecanja i treninzi s kontaktom bili otkazani, judaši i judašice su pokazali svoj drugačiji pristup kroz dovršenje akademskih obaveza. Barbara Matić je diplomirala na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu, Zrinka Miočić diplomirala je arhitekturu na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, Dominik Družeta diplomirao je na Kineziološkom fakultetu (KIF) u Zagrebu, a Marko Kumrić je diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Splitu.
Nakon akademskih uspjeha, hrvatske judašice i judaši žele nastaviti s uspjesima koji su počeli u 70-im godinama prošlog stoljeća. Tada je Goran Žuvela, član Mladosti, šokirao Europu i iz Londona, s Europskog prvenstva 1974., vratio se kao europski prvak. Kvalitetu je dodatno potvrdio dvije godine kasnije kada osvaja europsku brončanu medalju.

Od tada je hrvatski judo izgradio sustav stvaranja mladih judašica i judaša, a nakon što su Tomislav Marijanović i Marijana Mišković Hasanbegović, otišli na Olimpijske igre 2012. u London, put je nastavila Barbara Matić u Rio de Janeiru 2016. godine. Matić nas je navikla na europske bronce u seniorskom uzrastu, a u muškom segmentu Žuvelu je europskom broncom naslijedio Dominik Družeta.

Uspjesi su postali standard i u kadetskom uzrastu, gdje se s posljednjeg svjetskog prvenstva Ana Viktorija Puljiz vratila sa srebrnom, a Katarina Krišto s brončanom medaljom. Ako se dodaju dvije bronce s IJF World Toura Karle Prodan u seniorskoj konkurenciji vidi se širina judo lepeze.

"Tamo gdje ima truda, ima i postignuća", jedna je od misli Jigoro Kana, začetnika juda. Upravo je to pristup koji hrvatski judo ima već više od 60 godina i zato je budućnost iznimno svijetla.

Uz sportski segment, poštivanje drugih, samokontrola, samopouzdanje i brojne druge vrline su razlog zašto je judo "više od sporta".