Postavljanje cilja, odnosno određivanje vrha koji predstoji osvojiti, svladavanje neke izazovne uzbrdice, osjećaj uspjeha praćen predivnim pogledom, a zatim vraćanje natrag, na niže nadmorske visine, u opuštajućoj tišini šume sve dok mišići ne počnu presti od ugodnog zamora...
Planinarenje je doista divno, no nerijetko nismo niti svjesni koliko je zdravo. Sada nam je sve pojedinosti o njegovu korisnom učinku na ljudsko tijelo, ali i život općenito objasnio dr. sc. Slaven Krtalić, kineziolog i voditelj Odsjeka za promicanje tjelesne aktivnosti u Službi za promicanje zdravlja pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. No, najbolje je krenuti od same definicije.
Planinarenje se, kaže Krtalić, odnosi na hodanje na određenoj visini iznad visine mora.
”Dijeli se na klasično planinarenje, uz korištenje štapova za lakše svladavanje većih uzbrdica, i na alpinistički dio, gdje se svladavaju određene neprohodne staze i putevi uz pomoć posebne alpinističke opreme. Može se reći da je planinarenje hodanje kojim se svladavaju uzbrdice i nizbrdice uz mogućnost korištenja štapova”, pojašnjava Krtalić.
Riječ je, dodaje, o aerobnoj aktivnosti koja utječe na pojačani rad srca i lokomotornog sustava te koja ima brojne koristi za zdravlje.
”Planinarenje smanjuje rizik od kroničnih nezaraznih bolesti. Smanjuje i razinu kolesterola, kao i obično hodanje. Zanimljiva je i činjenica da prilikom pješačenja nizbrdo imamo dva puta snažnije efekte na dijabetes, odnosno smanjenje šećera u krvi zbog bolje tolerancije glukoze... Isto tako, planinarenje je i dobro sredstvo za smanjenje tjelesne mase. Primjerice, brzom šetnjom po brdovitom terenu možete potrošiti oko 400 kilokalorija na sat. Naravno, što se dulje bavimo time, pretvara i masnu masu u mišićnu masu”, govori Krtalić. No, popis tu niti približno ne završava.
Planinarenje utječe, govori, i na kapacitet pluća, a ima brojne blagodati za mentalno i psihičko stanje pojedinca.
”Za razliku od vježbanja u zatvorenom, kod planinarenja postoji i psihička i mentalna komponenta zato što se izmjenjuju različiti krajolici, a to uvijek utječe na opuštanje. Smanjuju se i stres i anksioznost. Planinarenje poboljšava san i kvalitetu sna... Smanjuje se i krvni tlak”, dodaje.
Onima koji se bave planinarenjem ili se u planinarenju tek žele okušati također savjetuje da tijekom te aktivnosti koriste i štapove.
”Na taj način ćete u većoj mjeri uključiti mišiće gornjeg dijela tijela i samim time će biti veći kardiovaskularni rad, odnosno rad srčanožilnog sustava”, kaže.
Povrh svega navedenog, planinarenje pozitivno utječe i na jačanje kostiju i mišića. Kao šlag na torti, poboljšava i raspoloženje. Ali i, navodi Krtalić, kreativnost.
”Planinarenje je aktivnost koja se provodi u prirodi, a postoje istraživanja koja pokazuju da su ljudi koji provode više vremena u prirodi nego za računalom 50 posto kreativniji u rješavanju životnih problema i izazova. Bolja je prokrvljenost mozga i bolje je pamćenje...”, zaključio je Krtalić.
Sadržaj nastao u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta