Ispunjena norma za Olimpijske igre u Parizu, popravljen osobni rekord za gotovo tri minute, srušen rekord staze, ostvarena prva maratonska pobjeda u karijeri... Toliko se lijepih stvari dogodilo Matei Parlov Koštro (30) u nedjelju u Hannoveru da je odlučila ostati još jedan dan na sjeveru Njemačke. U redu, nije baš sama odlučila...

- Imali smo problema s letom jer Nijemci štrajkaju pa sam dobila jedan dan više za razgledavanje - uz smijeh se javila hrvatska atletičarka.

Nakon svega što smo nabrojali sigurno je puno lakše čekati povratak kući.

- Ma, sada više nema nikakve brige.

Obišla je grad u nedjelju trčeći, sada ima priliku to napraviti i opušteno.

- Jako je lijep grad, baš mi se svidio, a moram priznati i da me Nijemci toliko vole da se osjećam kao kod kuće, ha-ha.

Odrađeno točno po planu

Da, kao što smo napisali i dan ranije, Njemačka joj se pretvorila u sretnu zemlju. U Berlinu je uspješno istrčala prvi maraton u karijeri, u Hannoveru je lani ispunila normu za EP, a ove godine i za Olimpijske igre, a šlag na torti je, dakako, osvojena srebrna medalja na prošlogodišnjem Europskom prvenstvu u Münchenu.

- Da, mogla bih se i preseliti ovamo - smije se Matea.

Sad kad smo odradili ovaj turistički dio priče, vratimo se ipak sportskom. Matea je, dakle, do prve maratonske pobjede u karijeri došla s rezultatom 2;25:45 čime je ispunila normu za Pariz (2;26:50), što joj je i bio primarni cilj. Ovako na papiru se čini da je odradila posao točno onako kako je i isplanirala s trenerom Slavkom Petrovićem, ali neposredno nakon utrke je priznala da je bilo teže nego što je očekivala.

- Odlično sam trenirala, ali dogovorila sam s trenerom i menadžerom da ipak neću ići maksimalno jer mi je jako bitno bilo osigurati normu za Olimpijske igre i zato nismo htjeli previše riskirati. Međutim, dočekao nas je vjetar koji je bio dosta jak cijelu utrku, pogotovo na dijelu kod jezera gdje je sve bilo otvoreno. “Zečevi” su me stvarno pokušavali zaštititi što je više moguće, pa su se čak i pomicali sa strane, ali ne možeš se baš previše obraniti od takvog vjetra i on te, naravno, iscrpljuje. Tako da mi je prvi umor došao već prije 35. kilometra i baš se vidjelo da sam iscrpljena od borbe s vjetrom. No, na kraju sam to super izvukla i ostvarila sam ono po što sam i došla.

Veliki plus ide i pacemakerima koji su držali pravilan tempo i vukli je do željenog cilja.

- Stvarno sam jako zahvalna i njima, ali i organizatorima i menadžeru jer su mi dali dvojicu najboljih njemačkih pacemakera. Bodrili su me tijekom cijele utrke i na kraju sam se i zezala na njemačkoj televiziji da su mi to novi najbolji prijatelji. Stvarno su mi maksimalno olakšali posao.

Je li ih uspjela i počastiti pićem kao što je najavila odmah nakon ulaska u cilj?

- Nisam ih na kraju pronašla, otišli su doma, ali sigurna sam da ću ih vidjeti negdje drugdje na utrci, pa ću ih odvesti na piće.

Sve u svemu, ove je godine u Hannoveru sve teklo puno ležernije nego lani. Tada je Matei kasnila prtljaga, tenisice za utrku je dobila večer ranije, a i pacemaker je ostao bez kofera u kojem mu je bio sat pa je promašio tempo.

- Da, u odnosu na to, ova je godina bila glatka, ha-ha. Jedino je posljednja dva tjedna i trenera i mene brinulo vrijeme, stalno smo pratili prognozu koja baš i nije bila obećavajuća. Ovo je sjever Njemačke, tu uvijek puše, ali kompletna prognoza je bila loša.

Forma je zato bila na visokoj razini, znali su i ona i trener da ima u nogama željeni rezultat.

- Znali smo da ću imati dosta odmaka od olimpijske norme jer vrijedim puno više od ovoga što smo planirali trčati. Tako da stvarno ni u jednom trenutku, ni kad mi je postalo teško, nisam sumnjala da ću istrčati normu.

Mogla je ići i ispod 2;24

Pao joj je nakon svega kamen sa srca. Norma za drugi olimpijski nastup je u džepu i više neće biti tog pritiska, a kao evidentnoj kandidatkinji za OI bit će joj i financijski jednostavnije.

- Lakše se diše, naravno. U sljedećem ću se maratonu moći opustiti, moći ću napadati svoj najbolji rezultat, neću morati previše kalkulirati kao sada za normu. Mislim da ću i više uživati u utrkama jer neće više biti presinga.

Osim za Pariz, ispunila je normu i za ovogodišnje Svjetsko prvenstvo koje će se u kolovozu održati u Budimpešti. Lani je propustila SP u Eugeneu jer je bilo samo mjesec dana prije EP u Münchenu, je li ove godine u planu nastup na svjetskoj smotri?

- Nisam još razgovarala s izbornikom i trenerom. Rekli smo da ćemo razgovarati kad izborim normu, ali da, mislim da ćemo ići na tu opciju.

S velikih natjecanja ima dobra iskustva. Na Olimpijskim igrama u Tokiju, odnosno u Sapporu gdje se trčao maraton, u jakoj je konkurenciji i teškim uvjetima zauzela 21. mjesto čime je nadmašila sva očekivanja. U Münchenu je, kao što smo naveli, osvojila srebro i donijela Hrvatskoj prvu veliku medalju u trčanju još od vremena Branka Zorka.

- Uvijek ponavljam da sam posebno motivirana kad trčim za Hrvatsku, onda dajem i “110 posto” od sebe. Mislim da sam to i dokazala na nekoliko dosadašnjih utrka.

Trener je nakon Hannovera spomenuo da bi se Matea u nekoj drugoj utrci mogla spustiti i ispod 2;24. Dakle, ima u sebi i bolji rezultat.

- Znali smo mi to i prije, jer treninzi su bili puno bolji nego što smo planirali, stvarno sam se dobro osjećala tijekom cijelih ovih priprema. Kažem, ovaj put smo odlučili da nećemo ništa riskirati jer je najvažnije bilo uloviti normu, a sada mogu opušteno hvatati neki bolji rezultat čim bude prilike.