Analiza sudionika nove Lige 10 ukazuje nam da se četiri kluba odvajaju po kvaliteti igračkog kadra, ali i materijalnim mogućnostima. Dinamo, Hajduk, Rijeka i Split imaju sve argumente da u sezoni 2013/14. budu vrh HNL-a. Radi se o klubovima koji su, izuzmemo li Hajduk, financijski bezbrižni. No, kako Splićani imaju realnu “narodnu” snagu statusa kluba, oni će uvijek nekako puniti proračun za svakodnevno funkcioniranje.
Sigurno je, međutim, da su im ambicije, koje dolikuju velikom hrvatskom klubu, limitirane debelim manjkom sredstava za pojačanje kadra. Specifična Hajdukova stvarnost može se bitno promijeniti ako se u bližoj perspektivi pojave moćniji ulagači. No, čak da aktualni američki interesenti, ili netko drugi, ubrzo uloži novce, teško je vjerovati da bi se Hajduk mogao bitno ojačati kroz kratko vrijeme, u mjeri da postane ozbiljnije konkurentniji Dinamu. Pronaći igrače pojačanja, te ih odmah uigrati u novoj sredini, to je ipak proces koji iziskuje barem pola do godine dana. Od tog procesa ne mogu pobjeći ni Rijeka i Split, koji su obilato obnovili rostere, a uslijed čega po običaju rastu apetiti okruženja, a kopni nužno strpljenje.
Slijedom toga izvjesno je da jedan od dva velikana HNL-a, Hajduk, pripada drugoj skupini spomenute četvorke, zajedno s Rijekom i Splitom. Ta trojka će, na stranu navijački pristup rezultatskim ambicijama (vrh), pokušati smanjiti jaz prema Dinamu, a koji je proteklih godina osam godina poprimio zabrinjavajuće dimenzije za ostatak, ali i zanimljivost HNL-a. Tek je u tri sezone zaostatak pratitelja prvaka bio “ljudski”.
U 2005/06. Dinamo je slavio sa 76 bodova, ispred Rijeke 65 (Hajduk 40). U sezoni 2008/09. Dinamo je pobijedio sa 74 boda, ispred Hajduka 68 (Rijeka 56). Sezonu kasnije ta je razlika između istih klubova bila iskazana bodovima 62-58-40. Govorimo o razdobljima kada je Rijeka bila (još) financijski moćnija u eri Roberta Ježića, odnosno kad je Hajduk, u Sanaderovo vrijeme, materijalno bolje stajao zbog potpora javnih poduzeća i kasnijeg preoblikovanja.
U ostalim osvojenim naslovima (još pet) Dinamo je, nelagodno za konkurenciju, dominirao uz razlike od 20-ak bodova. Vrlo je znakovit podatak da je 2004/05., kada je Dinamo igrao Ligu za ostanak, Hajduk osvojio posljednju titulu prije modrog niza sa 56 bodova. Bilo je to devet više od četvrte Rijeke i sedmoplasiranog Dinama, dva više od Intera. U idućih osam šampionskih sezona Dinamo je samo jednom slavio s manje od 70 bodova (2010., 62), ostalih sedam titula osvajali su Modri između 72 i 92 boda! Posljednje četiri sezone viceprvaci nisu prošli 58 bodova.
U posljednje tri sezone, u kojima se kao kandidat za vrh pojavio materijalno dobrostojeći Split, oformljena je relativna velika četvorka Lige 10. Dinamo, Hajduk, Rijeka i Split, praktički je sigurno, podijelit će između sebe prve četiri pozicije. Dinamo je kvalitetom igračkog kadra, kao posljedicom uvjerljivo najvećeg proračuna u hrvatskom sportu, apsolutni favorit za prvaka. Trebalo bi se dogoditi čudo pa da Modri ispuste deveti naslov.
OPŠIRNIJE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU SN-A!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....