Dvadeset i devet dana trajao je zimski prijelazni rok u HNL-u 2024. godine, od 18. siječnja do 15. veljače. Preliminarni, neslužbeni rezultati (ostavit ćemo mali prostor u slučaju da je neki prvoligaš u tajnosti potkraj četvrtka realizirao neki transfer) kažu da je u redove članova elitnog hrvatskog nogometnog razreda došlo 28 nogometaša kojima je posljednji klub bio iz inozemstva (ne računajući povratnike s posudbi), dok je njih 39 otišlo u drugom smjeru preko granica Lijepe Naše. Prema Transfermarktu, liga je oslabljena za 4,25 milijuna eura tržišne vrijednosti igrača.
Najviše su u tom poretku TM-a profitirali Hajduk, Rijeka, Gorica i Slaven Belupo, dok su na vrijednosti zimskom trgovinom izgubili Lokomotiva, Osijek, Dinamo, Varaždin, Rudeš i Istra 1961. No sve je relativno, budući da je, primjerice, u tom izračunu faktor i Luka Vušković, čija je vrijednost sedam milijuna eura, a jesenas nije za Hajduk odradio nijednu ligašku minutu, iako je bio u kadru. Vuškovića je lani u rujnu kupio Tottenham, a svoj će 17. rođendan 24. veljače proslaviti kao član Radomiaka na posudbi.
Ima li HNL uopće skupih eksponata?
Maknemo li, dakle, Vuškovića iz priče, HNL je papirnato ojačao za 2,75 milijuna eura, za što je uvjerljivo najzaslužniji upravo Vuškovićev matični klub. Zimski prijelazni rok 2024. godine pamtit će se samo zbog Hajdukovih spektakularnih ulaznih transfera, budući da su ove zime velike prodaje izostale. Prema podacima TM-a, klubovi su na kupovine potrošili 1,4 milijuna eura, dok su prodali igrače u vrijednosti 6,965 milijuna eura.
Arbër Hoxha je rekordna kupovina, Dinamo ga je za milijun eura doveo iz Slavena Belupa, dok je Robert Ljubičić s 4 milijuna eura koliko je za njega platio atenski AEK, izlazni transferni rekorder. Uz njega, milijunske prodaje iz HNL-a u inozemstvo ostvario je još Indrit Tuci (iz Lokomotive u Spartu Prag za milijun eura), što je veliki pad u odnosu na zimu 2023. Tada su klubovi HNL-a od prodaja zaradili 27,72 milijuna eura, a odnosu na ovogodišnja tri milijunska transfera, lani ih je bilo čak sedam. Od zime 2014., već eto deset godina, članovi HNL-a nisu imali manju zimsku zaradu od prodaje svojih igrača.
Nije to naravno loše za kvalitetu lige, iako je pitanje i koliko u cijelom HNL-uopće ima skupih eksponata koje bi financijski moćniji strani klubovi željeli smjestiti u svoju riznicu. No kad su dolasci u pitanju, priča je nešto drugačija. Hajduk nam je priuštio zadovoljstvo angažmanom jednog od najvećih nogometaša koje je Hrvatska ikad imala.
Rudešova ofenziva
Ivan Perišić još nije zdrav, pričekat ćemo vjerojatno do travnja, svibnja da ga prvi put u povijesti vidimo na HNL-travnjacima. Proslavio je 2. veljače 35. rođendan, no za Hajduk i cijelu ligu bit će apsolutna dodana vrijednost, u to ne treba sumnjati. Osim Perišića, Hajduk je doveo još trojicu reprezentativaca, trenutačno bivših. Laszlo Kleinheisler i Josip Brekalo će igrama u bijelom dresu pokušati doći do pozivnice za Europsko prvenstvo svojih izbornika, dok Nikola Kalinić ipak nema takve primisli.
Uz taj Hajdukov poker, u HNL su iz inozemstva stigla još čak osmorica igrača koji se mogu pohvaliti barem jednim nastupom za A-reprezentaciju svoje države. Zanimljivo, nakon jesenskog prvaka najviše ih je dovela najslabija momčad prvog dijela prvenstva. Rudeš je, naime, angažirao Erosa Grezdu (Albanija), Frana Karačića (Australija) i Antu Ćorića (Hrvatska), čak trojicu bivših reprezentativaca. U Osijek su došla dvojica (Ladislav Almasi - Slovačka, Enis Cokaj - Albanija), u Dinamo Marko Rog, u Rijeku Mirko Marić, a u Lokomotivu Lirim Kastrati. Uglavnom se radi o povratnicima u HNL, osim Perišića novak je tek Almasi, čiji je cilj redom isti - vraćanje karijere na pravi kolosijek.