Stipe Pletikosa
 
 ROBERT BELOSEVIC/CROPIX
BIRAMO 100 NAJBOLJIH

Golman za velika natjecanja, hajdučko srce otkriva malo poznati detalj: ‘Bio sam na korak do Milana‘

Jedan od onih koji su najviše puta odjenuli hrvatski dres imao je karijeru za velike stvari.
Piše: Jurica RadićObjavljeno: 25. svibanj 2020. 23:07

Duge noge, kratka kosa, to je Stipe Pletikosa. Omiljeni navijački slogan slušali smo gotovo 18 godina. Od jeseni 1998. do svibnja 2016. kada je Pletikosa skinuo svoje rukavice. S Hajdukom prvak i osvajač Kupa, u Ukrajini sa Šahtarom također prvak i osvajač Superkupa. Poseban je i naslov pobjednika Kupa s ruskim Rostovom u kapetanskoj ulozi. Ali nije taj trofej i posljednji u Stipinoj riznici. Među individualnim priznanjima nalaze se trofej za najboljeg nogometaša Hrvatske iz 2002., te nagrada Hajdučko srce koje su mu dodijelili navijači Bijelih 2000. i 2002. Pletikosa ima 114 nastupa za Hrvatsku, branio je na pet velikih natjecanja, oprostio se od Vatrenih nakon Brazila. Konačni "zbogom nogometu" kazao je prije četiri godine u Deportivu La Coruni.

image
Stipe Pletikosa
ROBERT BELOSEVIC/CROPIX


- Cijeli Riazor skandira moje ime, nose me suigrači na ramenima. Poslije utakmice mi čestita predsjednik Real Madrida i Cristiano Ronaldo koji mi je zabio dva pogotka u toj utakmici. Odlučio sam se na oproštaj, jer već sam imao problema s koljenom i bilo je vrijeme da u 37. završim karijeru. Predivan je bio oproštaj od nogometa koji su mi priredili u La Coruni, premda moram priznati da je plan bio drukčiji - otkrio nam je jednom Pletikosa.
- Htio sam se oprostiti u Hajduku. Tamo gdje je sve počelo, tamo da bude i moj igrački kraj. Pritom, nisam htio nikome uzimati mjesto. Lovre Kalinić je tada branio i moja je ideja bila doći u klub s ambicijom oproštaja u ulozi trećeg vratara kroz prvenstvo. U poznim godinama karijere nisam pretendirao na ništa više. Međutim, nije se ideja realizirala i na kraju sam bio presretan kako sam zaključio karijeru u Deportivu na utakmici s Real Madridom.

image
Stipe Pletikosa
ROBERT BELOSEVIC/CROPIX


U nogometni svijet je krenuo iz Splita, iz radničkog kvarta Pujanke. Vrlo rano je naučio kako život nije jednostavan.
- Uspjeh znači i odricanje, a ja sam ponosno odrastajući u mojoj obitelji naučio što je skromnost. I posebno što je odricanje. Otac mi je uvijek znao ispuniti sve potrebe, ali ne i želje, što je danas čest slučaj - objasnio je Pletikosa svoj životni credo.
Ljubav prema Hajduku i nogometu usadio mu je pokojni otac Frane. Vodio ga je na utakmice splitskih klubova, a poveo ga je i na prvi trening u Hajduku. Nije tada ni slutio u kakvu će veličinu izrasti njegov sin. Vratar kojeg je poštivala Europa, ali što je još važnije i puno teže, poštivala ga je i cijela Hrvatska. Vratar kojem se jednako pljeskalo u Maksimiru i na Poljudu. U Hajduku je stasao u generaciji 1979. iz koje su izašli Deranja, Sablić, Miladin, Vuković, ali i Pletini prijatelji Stipe Matić i Ivan Jerković. U klubu je imao još prijatelja, dvojica s kojima se i najviše družio bili su godinu dana stariji Ivan Leko i Igor Tudor.

- Da se Pletikosa rodio u Italiji, bio bi Buffon. Ovako je samo Pletikosa - znakovito je jednom o kvaliteti Pletikose izrekao Tudor.
U Hajduku je debitirao 1997. kod trenera Ivana Buljana, ali kontinuitet nastupa počeo je bilježiti u rujnu 1998. poslije ispadanja Hajduka u euroogledu s Fiorentinom. Pletikosa je na utakmici u Osijeku stao na vrata umjesto Tončija Gabrića kojem se u 37. godini približavao kraj karijere. Katalinić je planski kreirao zamjenu za dulje razdoblje.
- Pletikosa je bio šest mjeseci na vratima, sve dok nije na proljeće 1999. otišao u Nigeriju na SP do 20 godina. Zatim sam ponovno uzeo jedinicu, iako nisam mislio da ću se vraćati na vrata. Međutim, krenulo me, dobro sam branio i Plete je opet morao čekati prigodu. Sve do crvenog kartona u derbiju i one fenomenalne utakmice s Dinamom. Kako je Stipe branio to je bilo čudesno. Rekao sam sebi, ovi mali mora napraviti veliku karijeru - ispričao nam je Tonči Gabrić.
Davno nam je priznao Gabrić "vidio sam ga u najvećim klubovima Premiershipa". Pletikosa je doduše stigao do Tottenhama, ali na White Heart Lineu bio je tek godinu dana na posudbi s jednim nastupom u Kupu tijekom sezone 2010/11. U karijeri je branio za Hajduk, Šahtar, moskovski Spartak, Tottenham, Rostov i Deportivo.
- Često sam pri kraju karijere razmišljao kako mi je žao što nisam sezonu odigrao u velikom klubu. Puno sam puta bio blizu, stalno sam mislio, možda je to taj trenutak, ali naposljetku je Deportivo sve pokrio - kazao je Pletikosa otkrivši nam još jedan malo poznati detalj.

image
Stipe Pletikosa je u dresu hrvatske nogometne reprezentacije prikupio čak 114 utakmica
EPA


- Tijekom 2008. bio sam pred vratima AC Milana. Menadžer Naletilić koji me iz Šahtara odveo u Spartak rekao je "strpi se". Čekalo se da Brazilac Dida napusti Milan uz milijunsku nagodbu. Međutim, Dida nije htio otići iz Milana i propao je moj transfer. Dodatna otežavajuća okolnost je uvijek bio status igrača izvan Europske zajednice. Veliki klubovi su taj kredit trošili na Južnoamerikance, uglavnom napadače i veznjake. Rijetko se uzimao vratar u takvom statusu izvan EU.
Vrata Hajduka čuvao je Pletikosa pet sezona, a zanimljivo je da je zabio četiri pogotka, jer Stipe je izvodio kaznene udarce. U ljeto 2003. Bijele je napustio otišavši zajedno sa Srnom u Šahtar. Na Poljudu je u tih pet sezona uzeo naslov prvaka i dva Kupa, a Bijelima se vratio na godinu dana posudbe u rujnu 2005. Nije to bila blistava sezona Hajduka, ali u Šahtaru su ionako imali drukčiju vratarsku viziju u kojoj nije bilo mjesta za Pletikosu. U Šahtaru je bio standardni do ozljede u lipnju 2004. neposredno prije EP-a u Portugalu, a kasnije je praktički samo čekao kada će se ukazati prilika za odlazak iz Donjecka. Šahtar i Pletikosa nisu se našli na istoj frekvenciji premda je upravo vratar Bijelih bio glavna meta ukrajinskog kluba kada su kupovali hajdučki dvojac. Nakon tri i pol godine u statusu igrača Šahtara u ožujku 2007. prešao je u moskovski Spartak gdje je ostao do ljeta 2012. kada je prešao u Rostov. Četiri godine, osvojen Kup i 110 nastupa čine Rostov drugim najboljim klubom u karijeri Stipe Pletikose. Jasno, nakon Hajduka.
- Četiri godine i kapetanska traka. Rostov je zaista posebna uspomena moje karijere.

image
Nije uspio u nakani da u Hajduku završi karijeru
arhiva hanza media


Velika je bila Pletikosina karijera, ali nisu ga ni razočaranja mimoišla. Marseille je tužna i čudna epizoda iz ljeta 2001. godine.
- To se samo kod nas može dogoditi. Da su naši ljudi u klubu, a da igrač tri tjedna sluša obećanja i onda se iznenada vrati kući. Sjećam se kako je Plete bio razočaran. Vratar reprezentacije Hrvatske, jakog Hajduka i imaš 21 godinu. Nemoguće je da te vrate kući, ali nažalost i to se dogodilo - prepričao je Tudor.
Zašto je Marseille bio tako važan za ovu priču. Zato što je Pletikosa prvi put nakon tog gorkog razočaranja otišao u Međugorje.
- Mir sam potražio na brdu ukazanja. Dolaskom na Brdo, osjetio sam veliko olakšanje duše. Kupio sam majicu koja mi je odmah podigla raspoloženje - kazao je Pletikosa kada je u ljeto 2001. premijerno obišao Međugorje.
Niti mjesec dana kasnije bio je junak Hajdukovog prolaza u 3. pretkolo kvalifikacije Lige prvaka. Obranio je dva jedanaesterca u susretu s Ferencvarosom, a svi su se pitali "što znači majica s Gospinim likom". Odgovor smo već ponudili, odgovor je u Međugorju. Dvije godine nakon Ferencvarosa od Poljuda se oprostio u finalu Kupa s Uljanikom.

image
Stipe Pletikosa je promijenio šest klubova
GETTY IMAGES


Na Poljudu je imao oproštaje, ali i premijere. Za reprezentaciju Hrvatske debitirao je u prijateljskom susretu s Danskom (0:1) 10. veljače 1999. Na poluvremenu je zamijenio Marijana Mrmića. Te godine igrao je za tri reprezentacije Hrvatske, od A selekcije preko U-20 na SP-u u Nigeriji do U-21. U karijeri je prošao dosta izbornika, od Ćire Blaževića preko Mirka Jozića, Otta Barića, Zlatka Kranjčara, Slavena Bilića, Igora Štimca do Nike Kovača. Radio je sa sedmoricom, igrao na europskim i svjetskim smotrama izabravši upravo jednu od utakmica Vatrenih u rubrici "najtužniji trenutak karijere".
- Poraz od Turske na EP-u 2008. mi je vjerojatno i najtužnija epizoda u karijeri. Najčešće sam se u karijeri borio za vrh, ali taj će mi trenutak uvijek ostati urezan u pamćenje. Nikada u karijeri nisam tako dramatično izgubio utakmicu. Tako veliku utakmicu. Jer, nikada reprezentacija nije bila tako blizu velikog rezultata kao na Euru u Austriji 2008.
Stipe Pletikosa, velikan Hajduka i hrvatske reprezentacije. Načekat ćemo se da ponovno neki čuvar mreže bude na pet velikih natjecanja Vatrenih, da vrata Hrvatske čuva 14 godina. Da, velikan je Pletikosa.

Linker
13. studeni 2024 22:55