Otkriven je uzrok smrti glumca Raya Liotte, čija će se prva obljetnica smrti navršiti 26. svibnja. Hollywoodski velikan preminuo je u 67. godini života od plućnog edema i akutnog zatajenja srca u snu dok je radio na filmu u Dominikanskoj Republici. Kako piše The New York Post bila je to posljedica stanja koje pogađa polovicu Amerikanaca starijih od 45 - ateroskleroze.
Nazvana "tihi ubojica", ateroskleroza je obilježena polaganim nakupljanjem plaka u arterijama, čije komplikacije uključuju i plućni edem i akutno zatajenje srca. Stručnjaci opisuju plak kao ljepljivi nusprodukt u krvi koji se sastoji od kombinacije masti, kolesterola, kalcija i drugih naslaga. Kako plak začepljuje stijenke krvožilnog sustava, nastavlja Post, arterije postaju tvrde i uske. Na kraju, plak može potpuno blokirati protok krvi. To može dovesti do komplikacija, poput onih koje su dovele do Liottine smrti.
Prema američkom Nacionalnom institutu za zdravlje, otprilike polovica Amerikanaca u dobi od 45 do 84 godine ima aterosklerozu, no to ne znaju jer se bolest razvija sporo, a pojava simptoma često je odgođena sve dok stanje ne postane ozbiljno. Većina simptoma "tihog ubojice" smatra se hitnim medicinskim slučajevima, a ako se osjete, važno je da odmah potražiti liječničku pomoć. U Postu objašnjavaju kako su jedan od najčešćih simptoma ateroskleroze mučni i iznimno bolni grčevi mišića u bokovima i nogama dok hodate. Ovi simptomi će prestati nakon odmora. To može biti pokazatelj bolesti perifernih arterija, koje smanjuje protok krvi u nogama i rukama.
Još jedan uobičajeni simptom je "duboka, jaka bol" u području trbuha ili leđa, što može značiti da imate aneurizmu trbušne aorte. Bol u prsima tijekom aktivnosti također može biti znak nadolazećeg srčanog udara uzrokovanog nakupljanjem plaka u vašim arterijama. Nefatalni simptomi srčanog udara variraju od boli u ruci i prsima do mučnine i povraćanja, hladnog znoja i nedostatka zraka.
Ateroskleroza, piše Post, također može izazvati "mali moždani udar", poznat kao prolazni ishemijski napad, koji uključuje iznenadnu, jaku glavobolju, obamrlost ili slabost na jednoj strani tijela i poteškoće u kretanju tijela ili oblikovanju misli. Ova komplikacija ateroskleroze ukazuje na to da bi pacijent mogao doći do većeg, snažnog moždanog udara.
Osim gore spomenutih fizičkih signala, ateroskleroza se može dijagnosticirati uz niz pretraga. Kod ljudi koji imaju neke faktore rizika za njezin nastanak, ali bez simptoma su, obično se rade krvne pretrage kako bi se izmjerile razine glukoze, kolesterola i triglicerida u krvi. Radi se i test opterećenja i EKG očitanja kako bi se otkrile anomalije u otkucajima srca, koristi Doppler ultrazvuk, skenira koronarni kalcij,...
Ateroskleroza se može liječiti ako se otkrije na vrijeme, ističe Post. Promjene načina života kao što su prestanak pušenja, zdrava prehrana i više tjelovježbe često su prvi koraci koje predlažu liječnici. Postoje i određeni lijekovi koji mogu pomoći u liječenju bolesti, kao što su razrjeđivači krvi i statin koji pomaže u snižavanju kolesterola.
U slučajevima ozbiljnog nakupljanja masnih naslaga, može se umetnuti kateter u krvnu žilu, čime se ponovno otvara put do srca.
Medicinski stručnjaci smatraju da su pacijenti stariji od 45 godina s dijagnozom visokog krvnog tlaka, pretilosti, dijabetesa i visokog kolesterola izloženi većem riziku od razvoja ateroskleroze. Genetika također igra važnu ulogu i može dovesti do razvoja bolesti unatoč tome što pacijent nema očigledne čimbenike rizika.